Svjetska liga za borbu protiv hipertenzije 2005. godine pokrenula je inicijativu, te je 17. svibnja proglasila Svjetskim danom hipertenzije s ciljem jačanja svijesti stanovništva o problemu i posljedicama po zdravlje povišenog krvnog tlaka.
Podržavajući ovu inicijativu Međunarodno društvo za hipertenziju (ISH), koje predstavljaju vodeći svjetski znanstvenici, kliničari i ostali pružatelji zdravstvenih usluga, proglasilo je Svibanj – mjesec mjerenja (May Measurement Month, MMM) i tako pokrenulo globalnu kampanju za podizanje svijesti o važnosti mjerenja i kontrole krvnog tlaka pod sloganom „Saznajte svoje brojeve“.
Direktan odnos između povišenog arterijskog tlaka i kardiovaskularnog rizika je odavno prepoznat. Naime, arterijska hipertenzija je neovisni glavni čimbenik rizika za koronarnu bolest i cerebrovaskularne bolesti, aneurizme arterija, aterosklerozu, kronično oštećenje bubrega, oštećenje očne pozadine (krvnih žila mrežnice oka). Taj rizik raste kontinuirano s porastom krvnog tlaka.
Prema procjeni stručnjaka bolesti srca i krvnih žila velikim je dijelom moguće  spriječiti, tako da posljednjih desetljeća jačaju aktivnosti koje su usmjerene prevenciji razvoja tih bolesti. Europsko udruženje kardiologa  donijelo je smjernice kako bi se došlo do svijesti svakog pojedinca o važnosti osobnog utjecaja na njegovo zdravlje. Formulirali su  jednostavnu šifru zdravlja koja naglasak stavlja na važnost primjene preventivnih mjera u zaštiti od razvoja bolesti srca i krvnih žila upozoravajući na glavne faktore rizika odgovorne za nastanak tih bolesti.  

Šifra: 0 3 5 140 5 3 0
0 - ne pušenju cigareta!  Promjena lošeg zdravstvenog ponašanja vezana uz prestanak pušenja jedna je od najvažnijih mjera. Istraživanja su pokazala da je pušenje odgovorno za 50% svih izbježivih smrti pušača.
3 - 3 km šetnje dnevno ili 30 minuta umjerene tjelesne aktivnosti.  Tjelesna neaktivnost je jedan od glavnih promjenjivih rizičnih čimbenika za obolijevanje od bolesti srca i krvnih žila. Rezultati istraživanja pokazuju da osobe koje provode uglavnom sjedilački način života imaju dva puta veći rizik od obolijevanja u usporedbi s aktivnim osobama.
5 - 5 obroka dnevno bogatih voćem i povrćem.
140 - sistolički, "gornji" krvni tlak ne smije biti veći od 140 mmHg.  Povišeni krvni tlak je unatoč snažnoj povezanosti sa drugim rizičnim čimbenicima i učinkovitim lijekovima za liječenje vrlo često loše kontroliran. Naime zbog "tihog" početka bolesti, bez značajnijih smetnji velik dio osoba uopće ne zna za postajanje bolesti. Kod osoba koje se  liječe izuzetno je važno kontinuirano i trajno uzimati terapiju kako bi se bolest držala pod kontrolom.
5 - ukupni kolesterol u krvi ne smije biti veći od 5 mmol/l.  Prehrana bogata zasičenim mastima pridonosi razvoju bolesti srca i krvnih žila. Utvrđeno je da male promjene u prehrani mogu značajno smanjiti razinu kolesterola  (zasićene masnoće bi trebale zauzimati do 10% ukupnog kalorijskog unosa, te ih zamijeniti nezasićenim masnoćama).
3 - LDL "loši" kolesterol mora biti manji od 3 mmol/l.
0 - izbjegavanje prekomjerne tjelesne težine i šećerne bolesti. Održavati optimalnu tjelesnu težinu u granicama preporučenog indeksa tjelesne mase (ITM 20-25 kg/m²). Smanjenje prekomjerne tjelesne mase u preuhranjenih i pretilih osoba dokazano ima povoljne učinke na razinu kolesterola u krvi, povišeni krvni tlak i šećernu bolest.

Unatoč napretku u prevenciji, dijagnostici i liječenju visokog krvnog tlaka, hipertenzija ostaje važan javnozdravstveni problem kao  jedan od najvažnijih preventabilnih uzroka prijevremenog umiranja. Obilježava je šuljajući, "tihi" početak bez simptoma, tako da neliječena hipertenzija dovodi do nastanka ireverzibilnih promjena i do niza komplikacija koje su odgovorne za lošiju kvalitetu života i prijevremenu smrtnost. Iako ponekad simptomi kao što su glavobolja, crvenilo lica, omaglice i umor mogu upozoriti na povišenje krvnog tlaka, to je obično bolest bez pouzdanih i specifičnih simptoma.
Hipertenzijom definiramo sistolički arterijski tlak od 140 mmHg i više, uz dijastolički tlak od 90 mmHg. Vrijednosti krvnog tlaka mijenjaju se tijekom dana, ovise o tjelesnoj aktivnosti, emocionalnom stanju, stupnju stresa, dobu dana.
Osnovna i početna mjera u liječenju povišenog krvnog tlaka je trajna promjena stila života i prehrambenih navika (prestanak pušenja, redukcija tjelesne mase, ograničenje unosa alkohola, redovita tjelesna aktivnost u skladu s zdravstvenim stanjem i dobi, smanjenje unosa kuhinjske soli, te prehrana koja se bazira na voću, povrću, bijelom mesu, ribi, orašastim plodovima i cjelovitim žitaricama uz ograničenje unosa zaslađene hrane i pića, crvenog mesa i zasićenih masti).
Pridržavajući se samo osnovnih higijensko-dijetetskih mjera može se u velikoj mjeri utjecati na razinu krvnog tlaka. Poduzimanjem pravovremenih preventivnih mjera, te adekvatnom terapijom mogu se smanjiti rizici i ublažiti moguće negativne posljedice povišenog arterijskog tlaka po zdravlje.