ŠTO JE „MIŠJA GROZNICA“?

Hemoragijska vrućica s bubrežnim sindromom, poznata u javnosti kao "mišja groznica", akutna je virusna bolest koja se prenosi sa životinja na ljude. Uzročnici su hantavirusi, a prenose ih mišoliki glodavci.

Poznata su prirodna žarišta na kojima se bolest pojavljuje: Plitvice, Slunj, Pakrac, Velika i Mala Kapela, Dinara, okolica Zagreba, Sljeme i Slavonija. U priobalnom području i otocima pojave bolesti nije bilo.

Sezona glodavaca traje od proljeća do kraja listopada, stoga u tom razdoblju treba biti oprezan prilikom boravka u prirodi.

Svake godine bilježe se pojedinačni slučajevi, a povremeno se registriraju i epidemije. Pojava većeg broja oboljelih povezana je s blagom i toplom zimom, koja pogoduje razmnožavanju glodavaca i širenju virusa. Tada je vjerojatnost zaraze povećana i u drugim kontinentalnim područjima Hrvatske.

Iako se u našoj županiji pojavljuje rijetko, tijekom boravka u područjima koja se smatraju prirodnim žarištima potrebno je držati se preporučenih mjera opreza.

TKO JE REZERVOAR I PRENOSITELJ UZROČNIKA?

Prirodni rezervoar i prenositelji virusa su mišoliki glodavci, kao što su šumski, poljski i žutogrli miš te poljska voluharica. Infekcija za njih nije opasna, no oni virus izlučuju u okolinu. Nađu li se ljudi na području njihovog prirodnog žarišta, u određenim okolnostima mogu se zaraziti i razboljeti.

 KAKO SE ČOVJEK ZARAZI?

Mišoliki glodavci izlučuju viruse slinom, izmetom i mokraćom u okolinu, gdje virusi mogu preživjeti tjednima. Čovjek se zarazi izravnim kontaktom s izlučevinama glodavaca, ali i udisanjem prašine onečišćene izlučevinama. Virus se može unijeti u organizam i onečišćenim rukama, kroz oštećenu kožu ili sluznicu oka, nosa i usta. Zaraza je moguća i zagađenom hranom i vodom.

Bolest se ne prenosi s čovjeka na čovjeka.

 TKO NAJČEŠĆE OBOLIJEVA?

Najčešće obolijevaju ljudi koji zbog prirode posla ili rekreativno dugo borave u prirodi (šumski radnici, poljodjelci, vojnici, lovci, izletnici) jer su često u izravnom ili neizravnom dodiru s malim divljim glodavcima.

Rizik za zarazu postoji i kod pospremanja zatvorenih prostora (podrumi, tavani, ostave, garaže, vikendice) u kojima borave zaraženi glodavci, osobito ako se pri čišćenju stvara prašina.

 KOJI SU SIMPTOMI?

Bolest se najčešće manifestira 2 do 4 tjedna nakon izlaganja izlučevinama zaraženih glodavaca, a počinje naglim povišenjem tjelesne temperature, praćene zimicom i jakom glavoboljom. Nakon toga slijede jaki bolovi u trbuhu i leđima, koji mogu biti praćeni mučninom i povraćanjem. Može se javiti i zamućenje vida te crvenilo lica i vrata nalik opeklinama od sunca.

Napredovanjem bolesti, zbog oštećenja malih krvnih žila, mogu se pojaviti znakovi krvarenja po koži, sluznicama i unutrašnjim organima.

Nakon toga i znakovi bubrežnog zatajenja, kao što su pad krvnog tlaka i oskudno mokrenje.  Moguć je i razvoj stanja šoka, a u 5-15% pacijenata s težom kliničkom slikom završava smrtnim ishodom.

Bolesnik nije zarazan za svoju okolinu jer se bolest ne prenosi s čovjeka na čovjeka.

 KAKO SE DIJAGNOSTICIRA I LIJEČI?

Sumnja se postavlja u pacijenata s vrućicom, pojavom krvarenja i bubrežnim zatajenjem koji su prije toga boravili u mogućem prirodnom žarištu bolesti, a potvrđuje se serološkim laboratorijskim pretragama.

Liječenje je simptomatsko, uz neprestano praćenje oboljelog. Bolest u pravilu ne ostavlja posljedice, a oporavak nastupa unutar nekoliko tjedana ili mjeseci. U težim slučajevima potrebno je bolničko liječenje.

 KAKO SE MOŽE SPRIJEČITI?

- spriječite ulazak glodavaca u životni prostor - zatvorite rupe, postavite mreže;

- kuću, podrume, garaže, ostave, vikendice i okućnicu održavajte čistima;

- smeće odlažite u zatvorene posude, kako ne bi poslužilo kao hrana glodavcima;

- smanjite broj glodavaca na najmanju moguću mjeru (trovanjem, klopkama);

- NE MESTI NITI USISAVATI! - moguće zaraženo područje smočite sredstvom za dezinfekciju koje sadrži klor ili alkohol i oprezno očistite, bez podizanja prašine;

- prozračite vikendice, garaže i podrume prije ulaska ili čišćenja;

- pri čišćenju koristite zaštitnu masku i gumene rukavice;

- osobne stvari i hranu u prirodi nemojte odlagati izravno na tlo;

- nemojte ležati izravno na šumskom tlu;

- nemojte piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i potoka;

- plodove ubrane u šumi i poljima operite prije jela;

- ne dirajte žive ili uginule glodavce;

- PERITE RUKE sapunom i toplom vodom nakon rada na kući, okućnici i boravka u prirodi;

- u prirodi koristite vlažne maramice na bazi alkohola.