Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se u organizaciji Svjetske federacije za mentalno zdravlje (WFMH) od 1992. godine. Opći cilj ovog obilježavanja je podizanje svijesti o problemima mentalnog zdravlja u cijelom svijetu te mobiliziranje resursa u zajednici za podršku mentalnom zdravlju.
Ove godine naslovna tema obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja je „Pristup uslugama: mentalno zdravlje u katastrofama i hitnim situacijama“. Ova tema potaknuta je brojnim kriznim situacijama, ratovima i elementarnim nepogodama koje nas okružuju. Postavlja se pitanje kako te katastrofe i izvanredne situacije utječu na mentalno zdravlje ljudi? Postoji li dovoljan pristup uslugama za očuvanje, ako ne i za poboljšanje, mentalnog zdravlja ljudi? Stavlja se naglasak na činjenicu da je zaštita mentalnog zdravlja i podrška mentalnom zdravlju jednako važna kao i zaštita zdravlja i oporavak u svim katastrofama te je važno da ona postane integrirani dio intervencija u takvim okolnostima.
Hrvatski javnozdravstveni sustav ima formirane stručne timove koji se već godinama bave liječenjem, prevencijom i suzbijanjem ovisnosti, a uz to im je pridružena i skrb o mentalnom zdravlju. Zavod za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije kroz djelatnost Centara za zaštitu mentalnog zdravlja i prevenciju ovisnosti mjesto je podrške mentalnom zdravlju za lokalnu zajednicu. Usluge Centra, savjetodavni rad, psihoterapijski postupci i psihijatrijski tretman dostupne su bez liječničke uputnice uz kontakt i dogovor termina na tel: 655- 160. Potražite podršku i pomoć zbog tegoba mentalnog zdravlja jer to je na jednakoj razini kao i traženje pomoći za tjelesno zdravlje.
Poimanje i razumijevanje mentalnog zdravlja jedan je od koraka u traženju podrške i pomoći. Mentalno zdravlje danas se shvaća kao kontinuum iskustava koja variraju od optimalnog mentalnog zdravlja i dobrobiti pojedinca do iscrpljujućih stanja velikih patnji, emocionalne boli, poteškoća i problema mentalnog zdravlja s intenzivnim i dugotrajnim simptomima. Takvo razumijevanje doprinosi obuhvatnijem sagledavanju kompleksnih činitelja koji djeluju na mentalno zdravlje. Jedan od činitelja mentalnog zdravlja koji se sve više naglašava su socijalne determinante, koje među ostalim uključuju i materijalni status i mreže socijalne podrške. One utječu na mentalno zdravlje pojedinaca na način da doprinose pojavi teškoća mentalnog zdravlja s jedne strane, a s druge strane pojava poteškoća mentalnog zdravlja negativno se odražava na kvalitetu života. Polazeći od ovog suvremenog modela mentalnog zdravlja i holističkog pristupa zdravlju prepoznaje se potreba multidisciplinarnih timova za podršku mentalnom zdravlju.
U svjetlu nedavnog sudjelovanja na XIV. Konferenciji socijalnih radnika sa temom „Socijalni rad i mentalno zdravlje“ dajemo osvrt na značaj ove profesije u okviru timova za podršku mentalnom zdravlju. Profesija socijalnog rada ima svoj značajni prostor stručnog djelovanja, posebice u zagovaranju socijalnih i zdravstvenih politika koje prepoznaju važnost kreiranja sustavne brige o mentalnom zdravlju. Konferencija je potaknula stručni dijalog, dijeljene iskustva te analitičko sagledavanje prakse socijalnog rada u području mentalnog zdravlja. Ukazalo se na kritičko i analitičko promišljanje o mogućnostima djelovanja ove profesije u različitim sustavima i potrebi unaprjeđenja stručnih praksi. Tematizirala se uloga odnosa u profesionalnom radu, korištenje jezika usmjerenog na osobu te razvoj profesionalnog odnosa kao sastavne komponente svake profesionalne intervencije u kojoj stručnjak „koristeći sebe“ stvara odnos kao sredstvo za kanaliziranje intervencija. Predstavljena je i istraživački aktualna tema povezanosti mentalnog zdravlja roditelja i djece te dugotrajnih učinaka traumatskih iskustava prikazom rezultata kvalitativnog i kvantitativnog istraživanja provedenog u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na roditeljstvo nakon iskustva rata.
