Hrvatski dan bez duhanskog dima, obilježava se ove godine 22. veljače.

Obilježavanje Hrvatskog dana bez duhanskog dima započelo je 2002. godine, a datum koji je izabran za to obilježavanje prvi je dan Korizme.

Korizma je specifično razdoblje, kada mnogi promišljaju o promjenama navika i odricanja. To je vrijeme kušnje. A kušnja je ne zapaliti cigaretu 24 sata, steći uvid da to nije nemoguće te nastaviti s apstinencijom.

Korizma je pravo vrijeme za odluku o prestanku pušenja, a prestanak pušenja znači bolji, zdraviji, dulji i kvalitetniji život svih nas!

U povjesnoj rekapitulaciji, 2002. i 2003. bile su najveće sveobuhvatne kampanje za promicanje nepušenja. Tih je godina bilo provedeno i veliko istraživanje o navici pušenja u općoj populaciji u sklopu Hrvatske zdravstvene ankete. Istraživanje je pokazala kako je u to vrijeme bilo 27,4% pušača u odrasloj populaciji (33,8% muškaraca i 21,7% žena).

Desetak godina kasnije, na žalost su podaci ostali isti. Istraživanje o uporabi duhanskih proizvoda u odrasloj populaciji koje je učinjeno u sklopu Europske zdravstvene ankete 2013. pokazalo je kako je postotak pušača u odrasloj populaciji ostao isti kao i 2023. - 27,5% odraslog pučanstva u Hrvatskoj su bili pušači (31,8% muškaraca i 27,1% žena).

No, istraživanje učinjeno 2019. budi nadu jer je u tih 6 godina od prethodnog istraživanja postotak pušača u odrasloj populaciji pao za 5,4%. Tako da možemo govoriti da je u odrasloj populaciji sada 22,1% pušača (25,9% muškaraca i 19,5% žena).

Usvajanje Okvirne konvencije za kontrolu duhana 2003. i MPOWER (eng. Monitor, Protect, Offer, Warn, Enforce, Raise) Svjetske zdravstvene organizacije, bio je veliki impakt za implementaciju politike kontrole duhana širom svijeta. S ciljem smanjenja učestalosti pušenja, primjenjuju se različite strategije koje uključuju mjere kojima se utječe na ponašanje sadašnjih i budućih potencijalnih pušača te mjere za ograničenje pušenja u okolini. Intervencije imaju akcent na fiskalnu poreznu politiku: povećanje poreza i cijene duhanskih proizvoda te informacijsko-preventivnu politiku: zabrana i ograničenje pušenja na javnim mjestima, zabrana reklamiranja duhanskih proizvoda i sponzoriranje, informiranje i anti-pušačke medijske kampanje, edukacija stavljanjem oznaka na kutije o zdravstvenoj štetnosti duhana te dostupnost postupcima za prestanak pušenja, odvikavanje i liječenje.

Dokazi upućuju da povećanje cijene duhanskih proizvoda ima velik utjecaj na prevalenciju pušenja, zabrana pušenja na javnim mjestima i medijske kampanje imaju srednji utjecaj, dok su dokazi o učinkovitosti stavljanja zdravstvenih upozorenja o štetnosti na kutije cigareta i zabrana oglašavanja na prevalenciju pušenja ograničeni. Općenito je prihvaćeno da je porast cijena i poreza duhanskih proizvoda najučinkovitija komponenta široko obuhvatne strategije kontrole duhana.

Izračunato je da sveobuhvatne mjere mogu smanjiti prevalenciju za 25-30% u 5 godina, ako se striktno provode.

Ako se to preračuna na našu situaciju, onda se broj pušača smanjio za 20% što je samo malo manje od planiranog. Naročito je taj zamah smanjenja pušača izražen u zadnjih nekoliko godina.

U zadnje dvije dekade, u Hrvatskoj je doneseno nekoliko zakona s ciljem kontrole i nadzora nad duhanom. Oni su usmjereni u dva pravca - jedan je usmjeren prema politici kontrole cijena i poreza duhana te duhanskih prerađevina, a drugi je usmjeren na mjere prevencije i zaštite nepušača od izloženosti duhanskom dimu.

Mada je i prije bilo određene zakonske regulative, glavni napredak je bilo donošenje Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda 1999. To je zakon koji je donio niz novih općih mjera za smanjenje i ograničavanje uporabe duhanskih proizvoda.

To su: obavezno isticanje informacija o štetnim komponentama (katranu i nikotinu), kao i poruke o štetnosti pušenja na svakoj kutiji;  prodaja duhanskih proizvoda maloljetnicima do 18 godina je bila strogo zabranjena; reklamiranje cigareta ili proizvođača cigareta, bilo direktno ili indirektno, bilo je strogo zabranjeno; zabranjeno je bilo pušenje u svim odgojno-obrazovnim ustanovama kao i zdravstvenim ustanovama (a jedino se bilo dopušteno pušiti u posebnoj prostoriji na psihijatrijskim odjelima); bilo je zabranjeno pušenje u gledalištima kazališta i kino dvorana, kao i u ugostiteljskim objektima za prodaju slastica i zdravljacima; bilo je zabranjeno pušiti u tramvajima, autobusima i avionima te nekim vlakovima.

Kasnijim dopunama zakona pokušavalo seograničiti pušenje u svim zatvorenim prostorima pa i barovima, gostionicama, no to ide teže jer u hrvatskoj javnosti postoji veća podrška za zabranu pušenja u uredima i radnom prostoru nego barovima i restoranima.

Zaključno, može se reći kako sveobuhvatna politika kontrole i nadzora nad duhanom donosi rezultate, no ipak ima još dosta prostora da se pokuša smanjiti broj pušača.

Na kraju treba spomenuti da je prije neku godinu donesen i Nacionalni program za rano otkrivanje raka bronha i pluća koji uključuje skrining ( CT snimanje za pušače) i mogućnost savjetovanja za odvikavanje od pušenja.

U Zavodu za javno zdravstvo naše županije provodi se već godinama program odvikavanja od pušenja u Školi nepušenja pa nam se možete slobodno javiti na telefon 655 160.

Znanje o štetnosti udisanja dima cigareta preduvjet je naše odgovornosti za vlastito zdravlje.    
    - Tko puši češće će oboljeti od kronične opstruktivne bolesti pluća, imati oslabljeno srce, aterosklerozne i trombozirane krvne žile, češće će oboljeti od različitih sijela raka, a najčešće spominjani je rak bronha i pluća.
    - Duhanski dim sadrži preko 4.000 različitih kemijskih sastojaka: nikotin (odgovoran za nastanak ovisnosti), katranski spojevi (imaju kancerogeno djelovanje), ugljični monoksid (povezuje se s nervozom i lošim pamćenjem), arsen, kadmij, cijanidi (otrovi),...
    - Približno jedna petina svih smrti vezano je uz uživanje duhana.
    - Broj pušača se smanjuje i 72% osoba u našoj Županiji su nepušači!

Opasnost za nepušače koji udišu dim cigareta (pasivno pušenje).
    - Nepušači izloženi dimu cigareta imaju dvostruko veći rizik razvoja raka pluća.
    - Dijete trudnice koja puši za vrijeme trudnoće je niže porođajne težine i ugroženo je dimom cigareta.
    - Djeca pušača imaju veće izglede da obole i od: prehlade, bronhitisa i upale pluća.

Razmišljate li o razlozima zbog kojih bi trebali prestati pušiti?
     - Imate 40 godina i počeli ste brinuti za svoje zdravlje.
    - Primjećujete da osobe oko vas obolijevaju od bolesti za koje ste čuli kako su povezane s dimom cigareta.
    - Zabrinuti ste hoće li vaše dijete početi pušiti jer mu dajete loš primjer.
    - Osjećate se diskriminirani kad odlazite u restoran jer možete pušiti samo ako sjednete na određeno mjesto za vas pušače.

Korizma je pravo vrijeme za odluku o prestanku pušenja!
    - Možete se više kretati što će vam pomoći kad osjetite nemir uzrokovan apstinencijskom krizom.
    - Vježbajte kako biste se znojili i time brže odstranili nikotin iz tijela i time smanjiti simptome apstinencijske krize.
    - Jedite voće i povrće čime možete nadomjestiti potrebu da nešto imate u ustima.
    - Duboko, usredotočeno dišite.

Pokušajte sami prestati pušiti, a ako ne možete, potražite pomoć stručnjaka. U Zavodu za javno zdravstvo naše županije provodi se već godinama program odvikavanja od pušenja u Školi nepušenja. Javite nam se slobodno - telefon 655 160.