Zavod za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije, Trg Tomislava dr. Bardeka 10/10, 48000 Koprivnica
nazovite
Telefon: 048 655 110, Fax: 048 655 102
pisite
E-mail: info@zzjz-kkz.hr
sjena

Novosti

28. srpnja Svjetski dan hepatitisa - Zavod za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije

28. srpnja Svjetski dan hepatitisa


Prenosimo najvažnije dijelove članka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo objavljenog 26. srpnja 2022. godine koji je posvećen toj temi…


 


Svjetski dan hepatitisa (engl. World Hepatitis Day) obilježava se svake godine 28. srpnja s ciljem podizanja svijesti javnosti o važnosti prevencije, ranog otkrivanja i liječenja virusnih hepatitisa.


Virusni hepatitisi u svijetu


Virusni hepatitisi s posebnim naglaskom na hepatitis B i C, još uvijek predstavljaju globalni javnozdravstveni izazov. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ovu inicijativu uvrstila je među četiri kampanje za pojedinačne zarazne bolesti, a u suradnji sa Svjetskim savezom za hepatitis (engl. World Hepatitis Alliance) kampanji je dodjeljen slogan HEPATITIS NE MOŽE ČEKATI!“ (engl. HEP can’t wait!), u kojoj se pažnja usmjerava na potrebu ubrzanja napora za eliminaciju hepatitisa, koji su  posebno usporeni tijekom pandemije bolesti COVID-19.


Hepatitisi su još uvijek globalni javnozdravstveni izazov jer svakih 30 sekundi u svijetu jedna osoba izgubi život od posljedica bolesti povezanih s hepatitisom. Više od 1.1 milijun života izgubljeno je svake godine zbog posljedica zaraze hepatitisom B i C. Na virusne hepatitise B i C stavlja se poseban naglasak budući da pripadaju takozvanim „tihim bolestima“ odnosno bolestima koje dugo vremena teku bez prepoznatih simptoma. Dugotrajna, neliječena infekcija može uzrokovati teška oštećenja jetre i zdravlja. Hepatocelularni karcinom kao posljedica neliječene bolesti u stalnom je porastu, a većina se otkrije u fazi prekasnoj za uspješno liječenje. Testiranje na hepatitis B i C jedini je način pravovremenog otkrivanja bolesti. U doba pandemije bolesti COVID-19 testiranja na hepatitise smanjena su za oko 60% te danas, ukupno u svijetu, čak 9 od 10 zaraženih osoba nije svjesno svog statusa. Trenutna situacija značajno negativno utječe na dostizanje globalnih ciljeva SZO za eliminaciju hepatitisa do 2030. godine.


Epidemiologija virusnih hepatitisa u Hrvatskoj


U Hrvatskoj je učestalost hepatitisa B i C u općoj populaciji niska (prevalencija manje od 1 %), no učestalost je značajno viša u populacijama koje imaju veći rizik za hepatitis B i C. Prema rezultatima epidemioloških istraživanja, oko 0,2 % – 0,7 % opće populacije ima kronični hepatitis B, a oko 0,5 % – 0,9 % protutijela na hepatitis C. Osobe koje injektiraju droge čine glavnu skupinu s povećanim rizikom za hepatitis C, s prevalencijom od 29 % do 65 % (ovisno o uzorku i dizajnu istraživanja). Prema procjenama epidemioloških istraživanja u Hrvatskoj oko 25 000 osoba ima kronični hepatitis B, a oko 40 000 osoba su nosioci protutijela na hepatitis C. Prema procjenama matematičkih modela oko 12 000 osoba treba se liječiti od hepatitisa C.
Prema podacima registra zaraznih bolesti na temelju prijava zaraznih bolesti Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo u posljednjih pet godina prosječno se u Hrvatskoj zabilježi godišnje 67 oboljelih od hepatitisa B i 165 oboljelih od hepatitisa C. U 2020. i 2021. godini  najvjerojatnije uslijed aktivnosti usmjerenih na prevenciju pandemije COVID-19 zabilježeno je manje slučajeva hepatitisa B i hepatitisa C nego prethodnih godina (godišnje 23 slučaja hepatitisa B i 103 odnosno 81 slučaj hepatitisa C). U prvih šest mjeseci 2022. godine, zabilježene su dvije osobe oboljele od hepatitisa B, a od hepatitisa C osam osoba.


Broj novooboljelih od hepatitisa B u Hrvatskoj je kontinuirano u padu nakon uvođenja cijepljenja protiv hepatitisa B u nacionalni program cijepljenja. U Hrvatskoj se protiv hepatitisa B od 1999. godine rutinski cijepe djeca u dobi od 12 godina, a od 2007. godine i dojenčad.


U Republici Hrvatskoj nisu zabilježeni slučajevi hepatitisa D. Broj oboljelih od hepatitisa A bitno se smanjio u posljednjih 60-ak godina čemu su značajno doprinijeli poboljšani uvjeti života i uspješne preventivne mjere u održavanju osobne i komunalne higijene i sanitacije. Javlja se kao pojedinačni slučajevi bolesti ili manje epidemije. Veći broj oboljelih od uobičajenih pet do dvadesetak slučajeva godišnje zabilježeno je 2017. i 2018. godine, kada je bilo 96 odnosno 47 oboljelih od hepatitisa A u sklopu epidemije koja se iz Europe proširila u Hrvatsku, kada se značajan udio oboljelih zarazio spolnim putem među muškarcima koji imaju spolne odnose s muškarcima (MSM). U 2022. godini su se također pojavila grupiranja oboljelih od hepatitisa A, kada je zabilježeno nešto više od 100 oboljelih u prvoj polovini godine. U sadašnjoj epidemiji hepatitisa A dio oboljelih se zarazio zaraženom hranom, a dio spolnim kontaktima (među MSM populacijom) s oboljelim osobama. Hepatitis E bilježi se sporadično, do pet oboljelih godišnje, obično u osoba koje su u profesionalnom kontaktu sa svinjama kao i putnika u endemske krajeve.


Prenosimo najvažnije dijelove članka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo objavljenog 26. srpnja 2022. godine koji je posvećen toj temi…


 


Svjetski dan hepatitisa (engl. World Hepatitis Day) obilježava se svake godine 28. srpnja s ciljem podizanja svijesti javnosti o važnosti prevencije, ranog otkrivanja i liječenja virusnih hepatitisa.


Virusni hepatitisi u svijetu


Virusni hepatitisi s posebnim naglaskom na hepatitis B i C, još uvijek predstavljaju globalni javnozdravstveni izazov. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ovu inicijativu uvrstila je među četiri kampanje za pojedinačne zarazne bolesti, a u suradnji sa Svjetskim savezom za hepatitis (engl. World Hepatitis Alliance) kampanji je dodjeljen slogan HEPATITIS NE MOŽE ČEKATI!“ (engl. HEP can’t wait!), u kojoj se pažnja usmjerava na potrebu ubrzanja napora za eliminaciju hepatitisa, koji su  posebno usporeni tijekom pandemije bolesti COVID-19.


Hepatitisi su još uvijek globalni javnozdravstveni izazov jer svakih 30 sekundi u svijetu jedna osoba izgubi život od posljedica bolesti povezanih s hepatitisom. Više od 1.1 milijun života izgubljeno je svake godine zbog posljedica zaraze hepatitisom B i C. Na virusne hepatitise B i C stavlja se poseban naglasak budući da pripadaju takozvanim „tihim bolestima“ odnosno bolestima koje dugo vremena teku bez prepoznatih simptoma. Dugotrajna, neliječena infekcija može uzrokovati teška oštećenja jetre i zdravlja. Hepatocelularni karcinom kao posljedica neliječene bolesti u stalnom je porastu, a većina se otkrije u fazi prekasnoj za uspješno liječenje. Testiranje na hepatitis B i C jedini je način pravovremenog otkrivanja bolesti. U doba pandemije bolesti COVID-19 testiranja na hepatitise smanjena su za oko 60% te danas, ukupno u svijetu, čak 9 od 10 zaraženih osoba nije svjesno svog statusa. Trenutna situacija značajno negativno utječe na dostizanje globalnih ciljeva SZO za eliminaciju hepatitisa do 2030. godine.


Epidemiologija virusnih hepatitisa u Hrvatskoj


U Hrvatskoj je učestalost hepatitisa B i C u općoj populaciji niska (prevalencija manje od 1 %), no učestalost je značajno viša u populacijama koje imaju veći rizik za hepatitis B i C. Prema rezultatima epidemioloških istraživanja, oko 0,2 % – 0,7 % opće populacije ima kronični hepatitis B, a oko 0,5 % – 0,9 % protutijela na hepatitis C. Osobe koje injektiraju droge čine glavnu skupinu s povećanim rizikom za hepatitis C, s prevalencijom od 29 % do 65 % (ovisno o uzorku i dizajnu istraživanja). Prema procjenama epidemioloških istraživanja u Hrvatskoj oko 25 000 osoba ima kronični hepatitis B, a oko 40 000 osoba su nosioci protutijela na hepatitis C. Prema procjenama matematičkih modela oko 12 000 osoba treba se liječiti od hepatitisa C.
Prema podacima registra zaraznih bolesti na temelju prijava zaraznih bolesti Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo u posljednjih pet godina prosječno se u Hrvatskoj zabilježi godišnje 67 oboljelih od hepatitisa B i 165 oboljelih od hepatitisa C. U 2020. i 2021. godini  najvjerojatnije uslijed aktivnosti usmjerenih na prevenciju pandemije COVID-19 zabilježeno je manje slučajeva hepatitisa B i hepatitisa C nego prethodnih godina (godišnje 23 slučaja hepatitisa B i 103 odnosno 81 slučaj hepatitisa C). U prvih šest mjeseci 2022. godine, zabilježene su dvije osobe oboljele od hepatitisa B, a od hepatitisa C osam osoba.


Broj novooboljelih od hepatitisa B u Hrvatskoj je kontinuirano u padu nakon uvođenja cijepljenja protiv hepatitisa B u nacionalni program cijepljenja. U Hrvatskoj se protiv hepatitisa B od 1999. godine rutinski cijepe djeca u dobi od 12 godina, a od 2007. godine i dojenčad.


U Republici Hrvatskoj nisu zabilježeni slučajevi hepatitisa D. Broj oboljelih od hepatitisa A bitno se smanjio u posljednjih 60-ak godina čemu su značajno doprinijeli poboljšani uvjeti života i uspješne preventivne mjere u održavanju osobne i komunalne higijene i sanitacije. Javlja se kao pojedinačni slučajevi bolesti ili manje epidemije. Veći broj oboljelih od uobičajenih pet do dvadesetak slučajeva godišnje zabilježeno je 2017. i 2018. godine, kada je bilo 96 odnosno 47 oboljelih od hepatitisa A u sklopu epidemije koja se iz Europe proširila u Hrvatsku, kada se značajan udio oboljelih zarazio spolnim putem među muškarcima koji imaju spolne odnose s muškarcima (MSM). U 2022. godini su se također pojavila grupiranja oboljelih od hepatitisa A, kada je zabilježeno nešto više od 100 oboljelih u prvoj polovini godine. U sadašnjoj epidemiji hepatitisa A dio oboljelih se zarazio zaraženom hranom, a dio spolnim kontaktima (među MSM populacijom) s oboljelim osobama. Hepatitis E bilježi se sporadično, do pet oboljelih godišnje, obično u osoba koje su u profesionalnom kontaktu sa svinjama kao i putnika u endemske krajeve.


Prenosimo najvažnije dijelove članka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo objavljenog 26. srpnja 2022. godine koji je posvećen toj temi…


 


Svjetski dan hepatitisa (engl. World Hepatitis Day) obilježava se svake godine 28. srpnja s ciljem podizanja svijesti javnosti o važnosti prevencije, ranog otkrivanja i liječenja virusnih hepatitisa.


Virusni hepatitisi u svijetu


Virusni hepatitisi s posebnim naglaskom na hepatitis B i C, još uvijek predstavljaju globalni javnozdravstveni izazov. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ovu inicijativu uvrstila je među četiri kampanje za pojedinačne zarazne bolesti, a u suradnji sa Svjetskim savezom za hepatitis (engl. World Hepatitis Alliance) kampanji je dodjeljen slogan HEPATITIS NE MOŽE ČEKATI!“ (engl. HEP can’t wait!), u kojoj se pažnja usmjerava na potrebu ubrzanja napora za eliminaciju hepatitisa, koji su  posebno usporeni tijekom pandemije bolesti COVID-19.


Hepatitisi su još uvijek globalni javnozdravstveni izazov jer svakih 30 sekundi u svijetu jedna osoba izgubi život od posljedica bolesti povezanih s hepatitisom. Više od 1.1 milijun života izgubljeno je svake godine zbog posljedica zaraze hepatitisom B i C. Na virusne hepatitise B i C stavlja se poseban naglasak budući da pripadaju takozvanim „tihim bolestima“ odnosno bolestima koje dugo vremena teku bez prepoznatih simptoma. Dugotrajna, neliječena infekcija može uzrokovati teška oštećenja jetre i zdravlja. Hepatocelularni karcinom kao posljedica neliječene bolesti u stalnom je porastu, a većina se otkrije u fazi prekasnoj za uspješno liječenje. Testiranje na hepatitis B i C jedini je način pravovremenog otkrivanja bolesti. U doba pandemije bolesti COVID-19 testiranja na hepatitise smanjena su za oko 60% te danas, ukupno u svijetu, čak 9 od 10 zaraženih osoba nije svjesno svog statusa. Trenutna situacija značajno negativno utječe na dostizanje globalnih ciljeva SZO za eliminaciju hepatitisa do 2030. godine.


Epidemiologija virusnih hepatitisa u Hrvatskoj


U Hrvatskoj je učestalost hepatitisa B i C u općoj populaciji niska (prevalencija manje od 1 %), no učestalost je značajno viša u populacijama koje imaju veći rizik za hepatitis B i C. Prema rezultatima epidemioloških istraživanja, oko 0,2 % – 0,7 % opće populacije ima kronični hepatitis B, a oko 0,5 % – 0,9 % protutijela na hepatitis C. Osobe koje injektiraju droge čine glavnu skupinu s povećanim rizikom za hepatitis C, s prevalencijom od 29 % do 65 % (ovisno o uzorku i dizajnu istraživanja). Prema procjenama epidemioloških istraživanja u Hrvatskoj oko 25 000 osoba ima kronični hepatitis B, a oko 40 000 osoba su nosioci protutijela na hepatitis C. Prema procjenama matematičkih modela oko 12 000 osoba treba se liječiti od hepatitisa C.
Prema podacima registra zaraznih bolesti na temelju prijava zaraznih bolesti Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo u posljednjih pet godina prosječno se u Hrvatskoj zabilježi godišnje 67 oboljelih od hepatitisa B i 165 oboljelih od hepatitisa C. U 2020. i 2021. godini  najvjerojatnije uslijed aktivnosti usmjerenih na prevenciju pandemije COVID-19 zabilježeno je manje slučajeva hepatitisa B i hepatitisa C nego prethodnih godina (godišnje 23 slučaja hepatitisa B i 103 odnosno 81 slučaj hepatitisa C). U prvih šest mjeseci 2022. godine, zabilježene su dvije osobe oboljele od hepatitisa B, a od hepatitisa C osam osoba.


Broj novooboljelih od hepatitisa B u Hrvatskoj je kontinuirano u padu nakon uvođenja cijepljenja protiv hepatitisa B u nacionalni program cijepljenja. U Hrvatskoj se protiv hepatitisa B od 1999. godine rutinski cijepe djeca u dobi od 12 godina, a od 2007. godine i dojenčad.


U Republici Hrvatskoj nisu zabilježeni slučajevi hepatitisa D. Broj oboljelih od hepatitisa A bitno se smanjio u posljednjih 60-ak godina čemu su značajno doprinijeli poboljšani uvjeti života i uspješne preventivne mjere u održavanju osobne i komunalne higijene i sanitacije. Javlja se kao pojedinačni slučajevi bolesti ili manje epidemije. Veći broj oboljelih od uobičajenih pet do dvadesetak slučajeva godišnje zabilježeno je 2017. i 2018. godine, kada je bilo 96 odnosno 47 oboljelih od hepatitisa A u sklopu epidemije koja se iz Europe proširila u Hrvatsku, kada se značajan udio oboljelih zarazio spolnim putem među muškarcima koji imaju spolne odnose s muškarcima (MSM). U 2022. godini su se također pojavila grupiranja oboljelih od hepatitisa A, kada je zabilježeno nešto više od 100 oboljelih u prvoj polovini godine. U sadašnjoj epidemiji hepatitisa A dio oboljelih se zarazio zaraženom hranom, a dio spolnim kontaktima (među MSM populacijom) s oboljelim osobama. Hepatitis E bilježi se sporadično, do pet oboljelih godišnje, obično u osoba koje su u profesionalnom kontaktu sa svinjama kao i putnika u endemske krajeve.


Prenosimo najvažnije dijelove članka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo objavljenog 26. srpnja 2022. godine koji je posvećen toj temi…


 


Svjetski dan hepatitisa (engl. World Hepatitis Day) obilježava se svake godine 28. srpnja s ciljem podizanja svijesti javnosti o važnosti prevencije, ranog otkrivanja i liječenja virusnih hepatitisa.


Virusni hepatitisi u svijetu


Virusni hepatitisi s posebnim naglaskom na hepatitis B i C, još uvijek predstavljaju globalni javnozdravstveni izazov. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ovu inicijativu uvrstila je među četiri kampanje za pojedinačne zarazne bolesti, a u suradnji sa Svjetskim savezom za hepatitis (engl. World Hepatitis Alliance) kampanji je dodjeljen slogan HEPATITIS NE MOŽE ČEKATI!“ (engl. HEP can’t wait!), u kojoj se pažnja usmjerava na potrebu ubrzanja napora za eliminaciju hepatitisa, koji su  posebno usporeni tijekom pandemije bolesti COVID-19.


Hepatitisi su još uvijek globalni javnozdravstveni izazov jer svakih 30 sekundi u svijetu jedna osoba izgubi život od posljedica bolesti povezanih s hepatitisom. Više od 1.1 milijun života izgubljeno je svake godine zbog posljedica zaraze hepatitisom B i C. Na virusne hepatitise B i C stavlja se poseban naglasak budući da pripadaju takozvanim „tihim bolestima“ odnosno bolestima koje dugo vremena teku bez prepoznatih simptoma. Dugotrajna, neliječena infekcija može uzrokovati teška oštećenja jetre i zdravlja. Hepatocelularni karcinom kao posljedica neliječene bolesti u stalnom je porastu, a većina se otkrije u fazi prekasnoj za uspješno liječenje. Testiranje na hepatitis B i C jedini je način pravovremenog otkrivanja bolesti. U doba pandemije bolesti COVID-19 testiranja na hepatitise smanjena su za oko 60% te danas, ukupno u svijetu, čak 9 od 10 zaraženih osoba nije svjesno svog statusa. Trenutna situacija značajno negativno utječe na dostizanje globalnih ciljeva SZO za eliminaciju hepatitisa do 2030. godine.


Epidemiologija virusnih hepatitisa u Hrvatskoj


U Hrvatskoj je učestalost hepatitisa B i C u općoj populaciji niska (prevalencija manje od 1 %), no učestalost je značajno viša u populacijama koje imaju veći rizik za hepatitis B i C. Prema rezultatima epidemioloških istraživanja, oko 0,2 % – 0,7 % opće populacije ima kronični hepatitis B, a oko 0,5 % – 0,9 % protutijela na hepatitis C. Osobe koje injektiraju droge čine glavnu skupinu s povećanim rizikom za hepatitis C, s prevalencijom od 29 % do 65 % (ovisno o uzorku i dizajnu istraživanja). Prema procjenama epidemioloških istraživanja u Hrvatskoj oko 25 000 osoba ima kronični hepatitis B, a oko 40 000 osoba su nosioci protutijela na hepatitis C. Prema procjenama matematičkih modela oko 12 000 osoba treba se liječiti od hepatitisa C.
Prema podacima registra zaraznih bolesti na temelju prijava zaraznih bolesti Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo u posljednjih pet godina prosječno se u Hrvatskoj zabilježi godišnje 67 oboljelih od hepatitisa B i 165 oboljelih od hepatitisa C. U 2020. i 2021. godini  najvjerojatnije uslijed aktivnosti usmjerenih na prevenciju pandemije COVID-19 zabilježeno je manje slučajeva hepatitisa B i hepatitisa C nego prethodnih godina (godišnje 23 slučaja hepatitisa B i 103 odnosno 81 slučaj hepatitisa C). U prvih šest mjeseci 2022. godine, zabilježene su dvije osobe oboljele od hepatitisa B, a od hepatitisa C osam osoba.


Broj novooboljelih od hepatitisa B u Hrvatskoj je kontinuirano u padu nakon uvođenja cijepljenja protiv hepatitisa B u nacionalni program cijepljenja. U Hrvatskoj se protiv hepatitisa B od 1999. godine rutinski cijepe djeca u dobi od 12 godina, a od 2007. godine i dojenčad.


U Republici Hrvatskoj nisu zabilježeni slučajevi hepatitisa D. Broj oboljelih od hepatitisa A bitno se smanjio u posljednjih 60-ak godina čemu su značajno doprinijeli poboljšani uvjeti života i uspješne preventivne mjere u održavanju osobne i komunalne higijene i sanitacije. Javlja se kao pojedinačni slučajevi bolesti ili manje epidemije. Veći broj oboljelih od uobičajenih pet do dvadesetak slučajeva godišnje zabilježeno je 2017. i 2018. godine, kada je bilo 96 odnosno 47 oboljelih od hepatitisa A u sklopu epidemije koja se iz Europe proširila u Hrvatsku, kada se značajan udio oboljelih zarazio spolnim putem među muškarcima koji imaju spolne odnose s muškarcima (MSM). U 2022. godini su se također pojavila grupiranja oboljelih od hepatitisa A, kada je zabilježeno nešto više od 100 oboljelih u prvoj polovini godine. U sadašnjoj epidemiji hepatitisa A dio oboljelih se zarazio zaraženom hranom, a dio spolnim kontaktima (među MSM populacijom) s oboljelim osobama. Hepatitis E bilježi se sporadično, do pet oboljelih godišnje, obično u osoba koje su u profesionalnom kontaktu sa svinjama kao i putnika u endemske krajeve.


Prenosimo najvažnije dijelove članka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo objavljenog 26. srpnja 2022. godine koji je posvećen toj temi…


 


Svjetski dan hepatitisa (engl. World Hepatitis Day) obilježava se svake godine 28. srpnja s ciljem podizanja svijesti javnosti o važnosti prevencije, ranog otkrivanja i liječenja virusnih hepatitisa.


Virusni hepatitisi u svijetu


Virusni hepatitisi s posebnim naglaskom na hepatitis B i C, još uvijek predstavljaju globalni javnozdravstveni izazov. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ovu inicijativu uvrstila je među četiri kampanje za pojedinačne zarazne bolesti, a u suradnji sa Svjetskim savezom za hepatitis (engl. World Hepatitis Alliance) kampanji je dodjeljen slogan HEPATITIS NE MOŽE ČEKATI!“ (engl. HEP can’t wait!), u kojoj se pažnja usmjerava na potrebu ubrzanja napora za eliminaciju hepatitisa, koji su  posebno usporeni tijekom pandemije bolesti COVID-19.


Hepatitisi su još uvijek globalni javnozdravstveni izazov jer svakih 30 sekundi u svijetu jedna osoba izgubi život od posljedica bolesti povezanih s hepatitisom. Više od 1.1 milijun života izgubljeno je svake godine zbog posljedica zaraze hepatitisom B i C. Na virusne hepatitise B i C stavlja se poseban naglasak budući da pripadaju takozvanim „tihim bolestima“ odnosno bolestima koje dugo vremena teku bez prepoznatih simptoma. Dugotrajna, neliječena infekcija može uzrokovati teška oštećenja jetre i zdravlja. Hepatocelularni karcinom kao posljedica neliječene bolesti u stalnom je porastu, a većina se otkrije u fazi prekasnoj za uspješno liječenje. Testiranje na hepatitis B i C jedini je način pravovremenog otkrivanja bolesti. U doba pandemije bolesti COVID-19 testiranja na hepatitise smanjena su za oko 60% te danas, ukupno u svijetu, čak 9 od 10 zaraženih osoba nije svjesno svog statusa. Trenutna situacija značajno negativno utječe na dostizanje globalnih ciljeva SZO za eliminaciju hepatitisa do 2030. godine.


Epidemiologija virusnih hepatitisa u Hrvatskoj


U Hrvatskoj je učestalost hepatitisa B i C u općoj populaciji niska (prevalencija manje od 1 %), no učestalost je značajno viša u populacijama koje imaju veći rizik za hepatitis B i C. Prema rezultatima epidemioloških istraživanja, oko 0,2 % – 0,7 % opće populacije ima kronični hepatitis B, a oko 0,5 % – 0,9 % protutijela na hepatitis C. Osobe koje injektiraju droge čine glavnu skupinu s povećanim rizikom za hepatitis C, s prevalencijom od 29 % do 65 % (ovisno o uzorku i dizajnu istraživanja). Prema procjenama epidemioloških istraživanja u Hrvatskoj oko 25 000 osoba ima kronični hepatitis B, a oko 40 000 osoba su nosioci protutijela na hepatitis C. Prema procjenama matematičkih modela oko 12 000 osoba treba se liječiti od hepatitisa C.
Prema podacima registra zaraznih bolesti na temelju prijava zaraznih bolesti Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo u posljednjih pet godina prosječno se u Hrvatskoj zabilježi godišnje 67 oboljelih od hepatitisa B i 165 oboljelih od hepatitisa C. U 2020. i 2021. godini  najvjerojatnije uslijed aktivnosti usmjerenih na prevenciju pandemije COVID-19 zabilježeno je manje slučajeva hepatitisa B i hepatitisa C nego prethodnih godina (godišnje 23 slučaja hepatitisa B i 103 odnosno 81 slučaj hepatitisa C). U prvih šest mjeseci 2022. godine, zabilježene su dvije osobe oboljele od hepatitisa B, a od hepatitisa C osam osoba.


Broj novooboljelih od hepatitisa B u Hrvatskoj je kontinuirano u padu nakon uvođenja cijepljenja protiv hepatitisa B u nacionalni program cijepljenja. U Hrvatskoj se protiv hepatitisa B od 1999. godine rutinski cijepe djeca u dobi od 12 godina, a od 2007. godine i dojenčad.


U Republici Hrvatskoj nisu zabilježeni slučajevi hepatitisa D. Broj oboljelih od hepatitisa A bitno se smanjio u posljednjih 60-ak godina čemu su značajno doprinijeli poboljšani uvjeti života i uspješne preventivne mjere u održavanju osobne i komunalne higijene i sanitacije. Javlja se kao pojedinačni slučajevi bolesti ili manje epidemije. Veći broj oboljelih od uobičajenih pet do dvadesetak slučajeva godišnje zabilježeno je 2017. i 2018. godine, kada je bilo 96 odnosno 47 oboljelih od hepatitisa A u sklopu epidemije koja se iz Europe proširila u Hrvatsku, kada se značajan udio oboljelih zarazio spolnim putem među muškarcima koji imaju spolne odnose s muškarcima (MSM). U 2022. godini su se također pojavila grupiranja oboljelih od hepatitisa A, kada je zabilježeno nešto više od 100 oboljelih u prvoj polovini godine. U sadašnjoj epidemiji hepatitisa A dio oboljelih se zarazio zaraženom hranom, a dio spolnim kontaktima (među MSM populacijom) s oboljelim osobama. Hepatitis E bilježi se sporadično, do pet oboljelih godišnje, obično u osoba koje su u profesionalnom kontaktu sa svinjama kao i putnika u endemske krajeve.


Objavljeno: 27.7.2022.




Usluge

Cijepljenje Sanitarne iskaznice Zdravstveni odgoj osoba Upute za uzimanje mikrobioloških uzoraka HACCP Ispitivanje zdravstvene ispravnosti Centar za zaštitu mentalnog zdravlja i prevenciju ovisnosti Savjetovališta Nacionalni programi ranog otkrivanja raka

Posljednje novosti


Peludna prognoza
11. kol '22.
SVE NOVOSTI