Visoke temperature i zdravlje

Prema podacima Međunarodne baze podataka o katastrofama (EM-DAT), između 2000. i 2019. godine, ekstremne temperature uzrokovale su 13% svih smrtnih slučajeva povezanih s katastrofama u svijetu, pri čemu je većina (91%) bila rezultat toplinskih valova. Od toga je čak 88 % smrtnih slučajeva povezano s ekstremnim temperaturama u Europi.
Godine 2003. veliki toplinski val zahvatio je 15 europskih zemalja i usmrtio više od 72.000 ljudi, najviše u Italiji i Francuskoj (20.089 i 19.490). U 2010. toplinski val je odnio više od 55.000 života u Rusiji, a nedavna dva toplinska vala u Francuskoj, tijekom ljeta 2019. godine, uzrokovala su više od 1.400 smrti.

Izloženost tijela visokim temperaturama okoliša utječe na psihičko i fizičko stanje organizma, a u kroničnih bolesnika često dolazi do pogoršanja postojeće bolesti.
Posebno ranjive skupine stanovnika su starije osobe, dojenčad i djeca, osobe nižeg socioekonomskog statusa, kronični bolesnici i osobe koje obavljaju aktivnosti na otvorenom (poljoprivrednici, građevinari, ...) ili u zatvorenom (ljevaonice metala, tvornice keramike, rudarske djelatnosti, rad u pekari i kuhinji).

Očekuje se da će buduće klimatske promjene povećati učestalost i intenzitet toplinskih valova. Na sreću, na štetne učinke visokih temperatura se u određenoj mjeri ipak može utjecati. Jednostavne mjere za smanjenje izloženosti tijekom toplinskog vala:
- Nastojte rashladiti prostor u kojem živite i klonite se vrućine što je više moguće.
- Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine.
- Potražite savjet liječnika, ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova.
Ako se osjećate loše, smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju što je prije moguće.

HITNA STANJA ! Ako netko ima vruću i suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovara i nemiran je), grčeve i/ili je bez svijesti odmah zovite liječnika / hitnu pomoć. Dok čekate na liječnika / hitnu pomoć, smjestite osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignute joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem – hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz ventilator i špricanje kože vodom temperature 25–30°C. Mjerite temperaturu tijela. Hladite osobu dok se tjelesna temperatura ne spusti ispod 38°C.
Nemojte davati osobi lijekove za snižavanje temperature (npr. acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol). Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.

Potražite dodatne informacije o zdravstvenim učincima topline i kako ih spriječiti u priloženim uputama.