Pod sloganom "Razumno s antibioticima", koji od ove 2020. godine glasi "Razumno s antimikrobnim lijekovima (antimikrobicima)", svake godine počevši od 2015. godine u studenome (od 18. do 24.) obilježava se Svjetski tjedan svjesnosti o antimkrobnim lijekovima (World Antimicrobial Awareness Week – WAAW).
Cilj ove kampanje Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) je povećati svjesnost o antimikrobnoj rezistenciji širom svijeta i poboljšati pristupe za sprečavanje daljnjeg širenja.
U zemljama EU uključujući i Hrvatsku obilježava se i Europski dan svjesnosti o antibioticima (18. studenog) kada se održavaju skupovi i provode se javne kampanje za širenje znanja i podizanje svjesnosti o antimikrobnoj rezistenciji.
Antimikrobni lijekovi su ključni u borbi protiv infekcije kod ljudi, životinja, ponekad i biljaka i uključuju: antibiotike, antiviralne lijekove, antifungike te antiparazitne lijekove.
Antimikrobna rezistencija nastaje kada mikroorganizam promijeni odgovor na određeni lijek koji je prije bio djelotvoran. Dakle mikroorganizmi, ne ljudi ili životinje, postaju rezistentni na antimikrobne lijekove. Ovi mikroorganizmi dalje mogu inficirati ljude i životinje, a infekcije koje oni prouzrokuju puno se teže tretiraju od onih koje su izazvane nerezistentnim sojevima.
Antimikrobna rezistencija se ubrzava s neadekvatnom ili prekomjernom upotrebom antimikrobnih lijekova te sa smanjenom prevencijom i kontrolom infekcije.
Svjetska zdravstvena organizacija antimikrobnu rezistenciju ističe kao jedan od glavnih problema s kojima se čovječanstvo suočava u kontekstu zdravlja. Antimikrobna rezistencija vodi prema prolongiranju bolničkog liječenja, povećanju mortaliteta (smrtnost od infekcije) te povećanju troškova liječenja.
Globalni akcijski plan (GAP) djelovanja Svjetske zdravstvene organizacije za sprečavanje i ograničenje širenja rezistencije ima pet glavnih ciljeva:
Koraci za ostvarenje ovih ciljeva mogu se poduzeti na svim razinama, počevši od individualne , kao korištenje samo propisanih lijekova od strane liječnika uz pridržavanje svih uputa za pravilnu upotrebu te redovito održavanje higijene. Na razini zdravstvenih radnika, propisivanjem antimikrobne terapije samo kada je to zaista potrebno, a prema nacionalnim smjernicama, informiranjem pacijenata oko rezistencije antimikrobika i prevencije infekcije te redovitim slanjem izvješća timovima za praćenje rezistencije.
Također postoje koraci koji se mogu poduzeti u sektoru agrokulture (primjena antimikrobnih lijekova samo kao terapija propisana od veterinara, nikako za prevenciju ili bolji rast životinja), od strane zdravstvene industrije (investiranje u istraživanja i razvoj novih antimikrobika) te u sektoru koji kreira strategiju za sprečavanje širenja rezistencije (policy makers).
Potrebna je hitna promjena u načinu propisivanja i korištenja antimikrobnih lijekova na svjetskoj razini jer unatoč otkrivanju i razvoju novih lijekova, bez promjene u odnosu prema upotrebi antimikrobnih lijekova, antimikrobna rezistencija ostaje jedan od najvećih globalnih problema.
Razumno s antimikrobnim lijekovima, za naše dobro.
