Svjetska zdravstvena organizacija 10. je listopad proglasila Svjetskim danom mentalnog zdravlja.

Svrha obilježavanja ovoga dana podizanje je svijesti o problemima vezanima za mentalno zdravlje te pružanje prilike osobama, organizacijama i institucijama koje se bave zaštitom mentalnog zdravlja da promoviraju svoj rad i u suradnji sa zajednicom rade na poboljšavanju uvjeta za pružanje odgovarajuće zaštite mentalnog zdravlja.

O tome koliko je zapravo mentalno zdravlje bitno govori i sama definicija zdravlja koju je 1926. godine dao Andrija Štampar: Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti“.

Mentalno zdravlje i koronavirus

Ove godine Svjetski dan mentalnog zdravlja dolazi u vrijeme kada se naš život odvija u svakodnevnoj promjeni kao rezultat pandemije SARS-CoV-19 virusa i COVID-19 bolesti.

Svjetska zdravstvena organizacija ističe kako su protekli mjeseci donijeli pred sve nas mnogobrojne izazove:

• za zdravstvene radnike koji pružaju njegu u teškim okolnostima i odlaze na posao sa strahom za vlastito zdravlje jer njeguju i liječe osobe zaražene virusom pa virus mogu odnijeti sa sobom kući i zaraziti svoje ukućane;


• za učenike, koji se prilagođavaju novim oblicima pohađanja nastave, nošenju maski u školi i održavanju socijalne distance, ili praćenju nastave od kuće s malo kontakta s učiteljima i prijateljima i koji su razumljivo zabrinuti za svoju budućnost;


• za radnike kojima je uz prijetnju zaraze i bolesti ugrožen i egzistencijalni život;


• za ogroman broj ljudi koji su uhvaćeni u siromaštvu ili u krhkim humanitarnim uvjetima s izuzetno ograničenom zaštitom od COVID-19;


• za ljude s mentalnim poteškoćama i stanjima koji su u još mnogo većoj socijalnoj izolaciji nego prije.

I koliko god to bilo strašno, to je malo prema težini tuge s kojom se moraju nositi osobe zbog smrti i gubitka voljene osobe, ponekad i bez mogućnosti opraštanja.

Istraživanje koje je proveo Filozofski fakultet- odjel psihologije u proljeće ove godine, neposredno nakon potresa u Zagrebu te u jeku proljetnog vala koronavirusa pokazalo je kako je čak polovica ispitanika imala neku izraženu razinu stresa i/ili anksioznosti i/ili depresivnosti, dok je jaku reakciju imalo 16-20% ispitanika tj. svaka peta osoba. Psihičko zdravlje bilo je više narušeno kod osoba koje su morale poštivati mjere karantene i samoizolacije, bile starije životne ili su živjele same.

S obzirom na prošla iskustva koja su nas zadesila zbog požara, poplava i rata, možemo očekivati da će se i zbog koronavirusa potreba za zaštitom mentalnog zdravlja i psihosocijalnom podrškom znatno povećati u sljedećim mjesecima.

Što možemo učiniti za svoje psihičko zdravlje!?

Najprije moramo znati i prihvatiti da će slijedeći mjeseci, naročito ovi zimski biti izazovni za sve nas i da ćemo – htjeli ne htjeli- reagirati određenim stresnim reakcijama. Važno je da takve stresne reakcije prepoznamo!

• Fizički znakovi mogu biti: knedla u grlu, nelagoda u trbuhu, znojenje, ubrzano disanje, trešnja ruku ili cijelog tijela, proljev ili opstipacija, nesanica.


• Psihički znakovi: poteškoće koncentracije i zapamćivanja, blokada misli, crne misli koje se stalno i neprestano vrte u glavi.


• Ponašanje može biti drugačije od uobičajenog i može se manifestirati nemirom, prejedanjem ili mršavljenjem, zlouporabom alkohola i/ili droga, pretjeranim konzumiranjem cigareta, kave, čaja i sl.

Na žalost dugotrajna izloženost stresnim faktorima dovodi do isrcpljivanja naših obrambenih rezervi pa se mogu javiti i teže psihičke smetnje poput anksioznosti i depresije.

Preporuke za zaštitu mentalnog zdravlja u krizi

S ciljem prevencije, zaštite i očuvanja psihičkog zdravlja, naši stručnjaci za mentalno zdravlje iz relevantnih institucija i organizacija - Klinika za psihijatriju Vrapče, Referentni centar Ministarstva zdravstva za psihosocijalne metode, Hrvatsko društvo za kliničku psihijatriju Hrvatskog liječničkog zbora, Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti NZJZ „Dr. Andrija Štampar“ i Hrvatski zavod za javno zdravstvo - osmislili su i izradili Program očuvanja mentalnog zdravlja borbom protiv negativnih utjecaja tjeskobe i stresa. Možete ih naći na internetskim stranicama pod nazivom Preporuke za zaštitu mentalnog zdravlja u krizi., https://www.zagreb.hr/zastita-mentalnog-zdravlja-u-krizi/159321

Paket preporuka sadrži cijeli niz postupaka koje možete primijeniti ako vam zatreba. Npr :

• Protektivno i rizično suočavanje sa stresom – objašnjava protektivne i rizične načine suočavanja sa stresom.


• Postupak s uznemirujućim mislima – opisan je mehanizam kojim uznemirujuće misli podržavaju začarani krug tjeskobe i postupak kako se mogu zaustaviti.


• Postupanje s nesanicom – opisani su simptomi nesanice jer je nesanica jedan od najčešćih simptoma reakcije na stres. Dane su preporuke za samopomoć kao i kognitivno-bihevioralni program liječenja nesanice.


• Upute za vježbe disanja – utvrđeno je kako osobe s izraženom tjeskobom i u stresu dišu površno što dovodi do poremećaja u ravnoteži kisika i ugljičnoga dioksida i pogoršava simptome tjeskobe. Duboko, dijafragmalno (trbušno) disanje uspostavlja povoljnu ravnotežu, čime se smanjuju simptomi tjeskobe i postiže doživljaj opuštenosti.


• Upute za progresivnu mišićnu relaksaciju – opisan je način provođenja serije vježbi kojima se postiže relaksacija mišića cijelog tijela, što dovodi do osjećaja opuštenosti.


• Upute za vježbe autogenog treninga – opisane su vježbe osnovnog autogenog treninga putem kojih se uspostavlja smirujuća dominacija parasimpatikusa i postiže opuštanje tijela i psihe.


• Kreativna vizualizacija – opisana je metoda stvaranja vizualnih mentalnih slika koje se namjerno izazivaju kako bi dovele do pozitivnog emocionalnog odgovora na različite zahtijevne situacije


• Preporuke za slušanje glazbe za opuštanje i poboljšanje spavanja – opisani su kriteriji za izbor glazbe za opuštanje i poboljšanje kvalitete spavanja, uz prijedlog kompozicija koje zadovoljavaju kriterije za opuštajuću glazbu.

I za kraj...

Dobro je znati kako će se velika većina osoba sama, svojim tehnikama samopomoći, ili uz ovaj paket preporuka za samopomoć, ili uz pomoć svojih bližnjih i prijatelja uspjeti priviknuti na novonastale okolnosti i neće razviti ozbiljne psihičke smetnje, no oni koji osjete da to ne mogu, slobodno nam se mogu javiti.