Svake se godine u svijetu 28. srpnja obilježava Svjetski dan hepatitisa u cilju podizanja svijesti javnosti o važnosti prevencije, ranog otkrivanja i liječenja virusnih hepatitisa. Stoga prenosimo edukativni članak o virusnim hepatitisima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Epidemiologija virusnih hepatitisa u Hrvatskoj i svijetu
Virusni hepatitis je akutna ili kronična zarazna upalna bolest jetre uzrokovana virusima A, B, C, D i E.
S virusnim hepatitisom živi stotine milijuna ljudi diljem svijeta i ta je skupina bolesti značajan javnozdravstveni izazov koji zahtijeva globalni odgovor i zdravstvene intervencije. Virusi hepatitisa A i E se prenose oralnim putem, zagađenom hranom i vodom i najčešći su u zemljama niskog higijenskog standarda. Hepatitis E i A, koji se naziva još i „zarazna žutica“ ili bolest „prljavih ruku“, uzrokuju akutnu, prolaznu bolest, a u Hrvatskoj se pojavljuju samo sporadično.
Virusni hepatitisi B i C, prenose se zaraženom krvlju i tjelesnim tekućinama te spolnim putem, a često imaju blage ili čak nikakve, simptome, no mogu prijeći u neprepoznatu kroničnu bolest, koja se kod dijela bolesnika može razviti u cirozu i rak jetre. Hepatitis B i C se javljaju u svim dijelovima svijeta, a učestalost im se uvelike razlikuje od jednog zemljopisnog područja do drugog kao i između različitih skupina stanovništva unutar određenih zemljopisnih područja.
Prema posljednjim podacima Svjetske zdravstvene organizacije u svijetu živi oko 325 milijuna ljudi oboljelih od kroničnog hepatitisa B ili C (257 milijuna oboljelih od kroničnog hepatitisa B, a oko 71 milijun od kroničnog hepatitisa C). Kronični hepatitis C i B su glavni uzrok nastanka ciroze i raka jetre i najčešći razlog za transplantaciju jetre u Europi. Komplikacije virusnih hepatitisa B i C godišnje uzrokuju smrt oko 1,34 milijuna svjetske populacije, što je više ili usporedivo od broja smrti od HIV/AIDS-a (oko 1 milijuna) i tuberkuloze (oko 1,7 milijuna).
U Hrvatskoj je učestalost hepatitisa B i C u općoj populaciji niska (prevalencija manje od 1 %). Prema rezultatima epidemioloških istraživanja, oko 0,2 % – 0,7 % opće populacije ima kronični hepatitis B, a oko 0,5 % – 0,9 % protutijela na hepatitis C.
Učestalost je značajno viša u populacijama koje imaju veći rizik za hepatitis B i C. Osobe koje injektiraju droge čine glavnu skupinu s povećanim rizikom za hepatitis C s prevalencijom od 29 % do 65 % (ovisno o uzroku i dizajnu istraživanja). Prema procjenama epidemioloških studija, u Hrvatskoj oko 25.000 osoba ima kroničnu HBV infekciju, a oko 40.000 osoba su nosioci protutijela na hepatitis C (pozitivno je na anti-HCV protutijela). Prema podacima registra zaraznih bolesti temeljem prijava zaraznih bolesti Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo u zadnjih pet godina prosječno se u Hrvatskoj zabilježi godišnje 120 oboljelih od hepatitisa B i 190 oboljelih od hepatitisa C. Prema podacima prijava zaraznih bolesti, u prvih šest mjeseci 2020. godine, od hepatitisa B je oboljelo 11 osoba, a od hepatitisa C 26 osoba.
Broj novooboljelih od hepatitisa B je u Hrvatskoj kontinuirano u padu nakon uvođenja cijepljenja protiv hepatitisa B u Nacionalni Program cijepljenja. U Hrvatskoj se protiv hepatitisa B od 1999. godine rutinski cijepe djeca u dobi od 12 godina, a od 2007. godine i dojenčad.
U Republici Hrvatskoj nisu zabilježeni slučajevi hepatitisa D. Broj oboljelih od hepatitisa A bitno se smanjio u posljednjih 50 godina i posljednjih se godina godišnje bilježi oko pet do petnaest slučajeva godišnje, čemu su značajno doprinijeli poboljšani uvjeta života i uspješne preventivne mjere u održavanju osobne i komunalne higijene i sanitacije. U 2017. i 2018. godini zabilježena je povećana pojavnost oboljelih od hepatitisa A, kao posljedica većeg broja slučajeva i u europskim državama odnosno međunarodne epidemije hepatitisa A. Hepatitis E se prijavljuje sporadično, obično u osoba koje su u profesionalnom kontaktu sa svinjama kao i putnika u endemske krajeve.
Prevencija virusnih hepatitisa u Hrvatskoj
Prevencija i kontrola virusnih hepatitisa su u Hrvatskoj jedan od javnozdravstvenih prioriteta. Preventivne mjere i programi uključuju epidemiološko praćenje, edukaciju o rizicima i načinima zaštite, cijepljenje protiv hepatitisa B, osiguranje kvalitete krvi i krvnih pripravaka u sustavu zdravstvene zaštite, sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija, nadzor nad invazivnim kozmetičkim zahvatima (piercing, tetoviranje), rad s populacijom korisnika droga, uključujući programe smanjenja štete (programi zamjene igala i šprica u populaciji osoba koje injektiraju droge) te dobrovoljno savjetovanje i testiranje. U Hrvatskoj je dostupno učinkovito liječenje za oboljele od virusnih hepatitisa, a najnoviji, direktno djelujući antivirusni lijekovi za liječenje hepatitisa C (DAA) dostupni su od 2015. godine.
U zavodima za javno zdravstvo i organizacijama civilnog društva na petnaestak lokacija u Hrvatskoj djeluju centri za anonimno i besplatno savjetovanje i testiranje na HIV u kojima je dostupno i testiranje na hepatitis B i C za osobe koje su bile izložene riziku, što je jedna od važnih mjera sprječavanja i ranog otkrivanja bolesti.
Prije dvije godine izrađen je nacrt Nacionalnog akcijskog plana za borbu protiv hepatitisa, čiji je glavni cilj smanjiti teret bolesti na ljude i društvo do 2030. godine, a specifični ciljevi su podizanje svijesti opće i rizičnih populacija, praćenje odgovora zdravstvenog sektora te smanjenje novih infekcija i smrtnosti oboljelih. Ciljevi nacionalnog plana su u skladu s Globalnim ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda i Globalnom zdravstvenom strategijom o virusnim hepatitisima Svjetske zdravstvene organizacije. Globalni ciljevi su smanjenje pobola od virusnih hepatitisa za 90 % i smrtnosti za 65 %, i u konačnici eliminacija oboljenja i smrti od hepatitisa B i C do 2030. godine. Uz postojeće sustavne i kontinuirane mjere prevencije, dijagnostike i liječenja, i uz pomoć dodatnih prioriteta za daljnji napredak definiranih nacionalnim planom, eliminacija hepatitisa B i C se čini dostižnim javnozdravstvenim ciljem u koji se Hrvatska može uklopiti.
