„Zemlja je naša majka. Zemlja ne pripada čovjeku; čovjek pripada Zemlji. Sve stvari povezane su kao krv koja ujedinjuje obitelj. Što god snađe nju, snaći će i nas.“
Dan planeta Zemlje obilježava više od milijardu ljudi u raznim zemljama širom svijeta s glavnim ciljem: okončati onečišćenje planeta plastikom a naročito vodenih površina.
Prekomjernom proizvodnjom i potrošnjom plastike zbog navika potrošača ne uzima se  u obzir dugovječnost i trajnost plastičnih proizvoda.
Važno je  podizanje svijesti ljudi o recikliranju i pretvaranju odbačene plastike u nove predmete, kako bi se spriječilo zagađenje prirode a naročito mora i oceana.
U Europi godišnje se baca 25 milijuna tona jednokratne plastike, od čega velik dio završava u moru. Na Filipinima je pronađen uginuli mladi kit s 40 kilograma plastičnog otpada u želucu. Katastrofalna je procjena da će u oceanima, u kojima je već sada prisutno 150 milijuna tona plastičnog stotinama godina nerazgradivog otpada, do 2050. godine biti više plastike nego riba ukoliko se ne smanji potrošnja.
U svijetu je zabranu ili ograničenje plastičnih vrećica za jednokratnu uporabu donijelo 127 država. U našem zakonodavstvu određena je naplata plastičnih vrećica u trgovinama, kako bi se manje trošile.
Naš otok Zlarin ovog ljeta postaje pilot-otok bez plastike za jednokratnu uporabu. Plastične vrećice će zamijeniti papirnatima i platnenima, izbacit će i plastične slamke, čaše i pribor za jelo. Na otoku s 276 stanovnika, 2 trgovine i 3 restorana godišnje se troši 73.000 plastičnih vrećica. Zastrašujuća je vijest da su u Jadranu u 70% ribe pronađeni tragovi mikroplastike.
Uporabom više papirnatih vrećica, dolazi do uništavanja šuma.
Kako bi proizvodnja pamučne torbe imala jednako nizak utjecaj na okoliš kao izrada plastične, trebalo bi je upotrijebiti do 7000 puta.
Spasonosnog rješenja zasada nema, osim u drastičnom smanjenju i razumnoj uporabi svih vrsta vrećica.

mr.sc. Vesna Gaži-Tomić, dipl. ing. preh. teh.