Dana 24. ožujka obilježavamo Svjetski dan tuberkuloze. Tog je dana 1882. godine liječnik Robert Koch objavio znanstvenoj zajednici da je otkrio uzročnika tuberkuloze, bakteriju Mycobacterium tuberculosis.

U Hrvatskoj je situacija relativno povoljna. Tako je u 2017. godini registrirano 371 novooboljelih što rezultira incidencijom od 8,9/100 000 stanovnika. U Koprivničko-križevačkoj županiji je u 2018. godini oboljelo svega  9 osoba što čini stopu incidencije od 7,8/100 000 stanovnika.
Povijesno gledajući, u Hrvatskoj je velika epidemija tuberkuloze počela početkom 19. stoljeća, stotinu godina kasnije nego u razvijenim zemljama gdje se njezino širenje poklapa sa industrijalizacijom i seljenjem stanovništva u velike gradove. Tako je 1955. godine  u Hrvatskoj bilo registrirano 20 000 novooboljelih. Od tada taj broj stalno pada sa malom stagnacijom tijekom domovinskog rata, da bismo se današnjim stopama približili razvijenim zemljama. Međutim, kako svaki bolesnik u prosjeku zarazi 10-15 svojih kontakata godišnje, iznimno je važno pravovremeno posumnjati i potvrditi bolest da bi se spriječilo širenje infekcije. Isto tako epidemiološki je značajno da kod nas još ima stanovnika koji su u svojoj mladosti bili izloženi visokom riziku infekcije pa oni predstavljaju potencijalni izvor zaraze.
Tuberkuloza se prenosi sa osobe koja boluje od plućne tuberkuloze na druge u njenoj okolini kapljičnim putem kašljanjem, kihanjem ili govorom. Važna je učestalost tj. trajanje izloženosti tako da su najugroženije osobe dugotrajnog kontakta. Primarna je infekcija obično bez simptoma. Međutim, pad imuniteta u bilo kojem trenutku života, bilo kao posljedica slabe ishrane, alkoholizma ili nekih bolesti kao što je AIDS, dovodi do reaktivacije infekcije i razvoja simptoma bolesti. U plućne tuberkuloze to su umor, mršavljenje, popodnevna povišena temperatura, noćno znojenje i kašalj koji može biti  sa primjesama krvi. Širenjem bacila krvlju može doći do tuberkuloze pleure, mokraćnog trakta, limfnih čvorova, kosti i drugih organa. Simptomi će onda ovisiti o organu koji je zahvaćen, tako da kod tuberkuloze pleure bolesnik osjeća bol u predjelu prsnog koša prilikom dubokog udaha ili kašlja, a kod tuberkuloze bubrega pojavljuje se krv u mokraći.
Tuberkuloza se danas liječi u bolničkim uvjetima zbog potrebe izolacije tkz. BK pozitivnih osoba. Kućno liječenje se nastavlja nakon bolničkog  u trenutku kada bolesnici nisu više zarazni za okolinu, tako da sveukupno liječenje traje nekoliko mjeseci.

I na kraju kao svojevrsne preporuke za daljnje smanjivanje obolijevanja od tubekuloze možemo navesti slijedeće:
- Rano otkrivanje i liječenje oboljelih
- Epidemiološki nadzor nad kontaktima oboljelih
- Cijepljenje protiv tuberkuloze
- Kvalitetna i dostupna mikrobiološka dijagnostika
- Suradnja TBC programa sa HIV/AIDS programom
- Nadzor nad visokorizičnim grupama (zatvorenici, osobe smještene u socijalnim ustanovama, beskućnici itd.)

Darko Radiček, dr.med., spec.epidemiologije