Europski dan svjesnosti o antibioticima i Svjetski tjedan svjesnosti o antibioticima

Europa ove godine obilježava deset godina provođenja javne kampanje za podizanjem svijesti o problemu širenja rezistencije bakterija na antibiotike.

Europski dan svjesnosti o antibioticima (European Antibiotic Awareness Day, EAAD) kao okosnica kampanje proglašen je 2008.g., a od 2015.g. na inicijativu Svjetske zdravstvene organizacije u tom tjednu obilježava se i Svjetski tjedan svjesnosti o antibioticima (World Antibiotic Awareness Week, WAAW). Hrvatska se od samog početka uključila u javnu kampanju te se svake godine organizira simpozij kojim se obilježavaju EAAD i WAAW i to već desetu godinu za redom.

Ove godine Simpozij je održan 17.11. u Zagrebu , a u organizaciji su sudjelovala brojna društva Hrvatskog liječničkog zbora i krovne institucije naše medicine, što svjedoči o važnosti multidisciplinarnog pristupa ovom problemu.

Europski dan svjesnosti o antibioticima proglašen je 18.11. , a taj datum odabran je s razlogom nastupanja sezone virusnih bolesti i prehlada za čije liječenje se vrlo često primjenjuju antibiotici koji su u ovim bolestima neučinkoviti i nepotrebni, čak što više i štetni jer se prekomjernom primjenom antibiotika narušava odnos normalne flore posebno u probavnom sustavu.

Normalnu floru čine mikroorganizmi; bakterije, gljivice, virusi i paraziti koji se nalaze u tjelesnim šupljinama i na površini našeg tijela te formiraju ekološku zajednicu nazvanom još i mikrobiota a, koji ima izuzetno važnu ulogu u očuvanju zdravlja. Antibiotici, osobito oni širokog spektra djelovanja mogu bitno narušiti i promijeniti ravnotežu mikrobiote.

Antibiotici također poznati i pod nazivom antimikrobici, su lijekovi koji ubijaju ili sprečavaju rast bakterija s ciljem liječenja infekcija u ljudi, životinja i ponekad biljaka Postoji više od 15 različitih klasa antibiotika koji se razlikuju u svojoj kemijskoj strukturi i svojem djelovanju protiv bakterija a, mogu biti djelotvorni protiv samo jedne ili više vrsti bakterija.

No bakterije imaju izuzetnu sposobnost prilagodbe na nepovoljne uvjete pa tako i na antibiotike . Tako su se među bakterijama razvili mnogobrojni različiti mehanizmi otpornosti, te danas nema ni jednog antibiotika na koji se nije razvila neka vrsta otpornosti.

Dva glavna pokretača otpornosti bakterija na antibiotike su:

primjena antibiotika koja doprinosi pojavi i odabiru bakterija otpornih na antibiotike

širenje i unakrsni prijenos mikroorganizama otpornih na antibiotike između ljudi, životinja te između ljudi, životinja i okoliša.

Stoga su dva glavna područja za upravljanje, kontrolu i sprečavanje otpornosti na antibiotik :

razumna uporaba antibiotika (primjerice samo kada je to potrebno, u ispravnoj dozi, u ispravnim intervalima doza)

higijenske mjere opreza za kontrolu unakrsnog prijenosa mikroorganizama otpornih na antibiotike (kontrola infekcije), uključujući higijenu ruku, izolaciju

Poseban problem je primjena antibiotika koji se koriste u proizvodnji hrane za životinje.

Antibiotici koji se koriste za liječenje i sprečavanje infekcija u životinja ubrajaju se u istu kemijsku grupu kao i oni koji se koriste za liječenje ljudi, stoga životinje mogu biti prijenosnici bakterija koje su otporne na antibiotike korištene za liječenje infekcija u ljudi.

Određene bakterije, primjerice Salmonella i Campylobacter povezane su s unosom kontaminirane hrane i uzrokuju proljev;

Uslijed izlaganja antibioticima, životinje mogu biti prijenosnici bakterija Salmonella i Campylobacter otpornih na antibiotike, a koje se prenose sa životinja na ljude putem hrane

Ljudi se također mogu zaraziti bakterijama otpornim na antibiotik uslijed izravnog kontakta sa životinjama, što je i slučaj s određenim sojevima Staphylococcusa aureusa - MRSA koji su mogu naći kod stoke, a posebice svinja.

Što bi trebali znati o infekcijama i antibioticima?

antibiotici su lijekovi koji djeluju na bakterije, ali ne i na viruse

antibiotici se najčešće neopravdano primjenjuju u infekcijama gornjih dišnih putova. Većina infekcija gornjih dišnih putova (simptomi kihanja, kašljanja, promuklosti) su izazvani virusima i antibiotici nisu od pomoći

povišena tjelesna temperatura nije automatski znak da se trebaju primijeniti antibiotici

nepotrebno davanje antibiotika potiče stvaranje otpornosti na antibiotike među našim "dobrim" bakterijama koje žive u našem tijelu

pranje ruku je najbolji način za sprječavanje širenja infekcija dišnih putova s obzirom da infektivne čestice nastale govorom, kihanjem ili kašljanjem zaražene osobe brzo sedimentiraju na površine i prenose se dalje rukama osoba koje ne moraju nužno ni vidjeti zaraženu osobu