Hepatitis B i hepatitis C

Svake se godine u svijetu 28. srpnja obilježava Svjetski dan hepatitisa.

HEPATITIS B

Hepatitis B je uzročnik žutice akutnog, a ponekad i kroničnog tijeka koja može rezultirati cirozom i karcinomom jetre. Procjenjuje se da je u kontaktu sa virusom hepatitisa B bilo 30 % stanovništva Zemlje (oko dvije milijarde osoba), a da je 257 milijuna ljudi kronično inficirano. Najveći postotak zaraženih je u području zemalja Zapadno Pacifičke regije (6,2 % stanovništva – 115 milijuna ljudi). U Afričkoj regiji je kronično zaraženo 6,1 % stanovništva – 60 milijuna ljudi. U Europskoj regiji je taj postotak oko 1,6% - 15 milijuna ljudi.

Hrvatska je zemlja niske prevalencije hepatitisa B (< 2 % stanovništva nositelji su HBsAg).

Zaraza se prenosi sa čovjeka na čovjeka na jedan od slijedećih načina:

Putem transfuzija krvi ukoliko ista nije pregledana na prisustvo virusa (u našoj zemlji se krv dobrovoljnih davatelja redovito kontrolira)

Prilikom ozljeda ako ozlijeđeni dođe u kontakt s krvlju nekog tko je bolestan ili je nosilac virusa

Putem medicinskih instrumenata koji dolaze u dodir s krvlju, a nisu pravilno sterilizirani

Prilikom tetoviranja (nesterilni pribor)

Pri bušenju uški zbog stavljanja naušnica (nesterilni pribor)

U narkomana putem zajedničkog pribora pri uštrcavanju droge

Sa zaražene majke na dijete prilikom poroda

Spolnim kontaktom (hetero ili homo)

Klinička slika

Nakon inkubacije 30 do 180 dana u svega 10% zaraženih dolazi do simptoma (žutica, gubitak apetita, mučnina, povraćanje, bolovi u gornjem dijelu trbuha, tamnija mokraća), dok drugih 90% nije svjesno da je zaraženo. Vrlo često to saznaju slučajno pretragom krvi na tkz. markere hepatitisa. Dio tih, a isto tako i dio oboljelih ostati će kronični nosioci virusa što znači zarazni za okolinu.

Rizik kroniciteta

90 % inficiranih tijekom prve godine života razvija kroničnu infekciju

30-50 % inficiranih između prve i četvrte godine života razvija kroničnu infekciju

20 % odraslih koji dobiju kroničnu infekciju u djetinjstvu umiru zbog karcinoma ili ciroze jetre

90 % inficiranih odraslih unutar šest mjeseci nema više virusa u krvi

Profilaksa je usmjerena na cijepljenje. U našoj zemlji se cijepe:

Novorođenčad HBsAg pozitivnih majki

Djeca u prvoj godini života ili u šestom razredu osnovne škole

Bolesnici na hemodijalizi

Obiteljski kontakti HBsAg pozitivnih osoba

Spolni partneri HBsAg pozitivnih osoba

Osoblje domova za smještaj osoba sa mentalnim i intelektualnim teškoćama

Intravenski ovisnici o opojnim drogama

Osobe oboljele od hemofilije i leukemije

Zdravstveni djelatnici

Prognoza

Procjenjuje se da je u Hrvatskoj oko 25 000 stanovnika kronično zaraženo virusom hepatitisa B. Stoga, iako je broj oboljelih zahvaljujući cijepljenju iz godine u godinu sve manji, još uvijek postoji relativno velik kontingent stanovništva koje nije procijepljeno, a koje je zaraženo i često to ne zna, preporuka je učestalo testiranje krvi na prisustvo B virusa i liječenje svih onih kojima je liječenje indicirano.

HEPATITIS C

Procjenjuje se da je 71 milijun ljudi u svijetu zaraženo virusom hepatitisa C. Prevalencija infekcije u zemljama Europske regije kreće se oko 1,5% - 14 milijuna ljudi dok je najveća u zemljama Istočne mediteranske regije gdje je 2,3% stanovništva kronično zaraženo što čini 15 milijuna ljudi.

Hrvatska je zemlja niske prevalencije (manje od 2% stanovnika ima anti-HCV protutijela).

Zaraza se prenosi sa čovjeka na čovjeka na jedan od slijedećih načina:

Putem transfuzija krvi ukoliko ista nije pregledana na prisustvo virusa (u našoj zemlji se krv dobrovoljnih davatelja redovito kontrolira)

Prilikom ozljeda ako ozlijeđeni dođe u kontakt s krvlju nekog tko je bolestan ili je nosilac virusa

Putem medicinskih instrumenata koji dolaze u dodir s krvlju, a nisu pravilno sterilizirani

Prilikom tetoviranja (nesterilni pribor)

Pri bušenju uški zbog stavljanja naušnica (nesterilni pribor)

U narkomana putem zajedničkog pribora pri uštrcavanju droge

Sa zaražene majke na dijete prilikom poroda (jako rijetko)

Spolnim kontaktom (jako rijetko)

Klinička slika

Nakon inkubacije 14 do 180 dana većina pacijenata uopće ni ne zna da je inficirana. Neki osjećaju pojačani umor, iscrpljenost ili imaju bolove u desnom gornjem dijelu trbuha. Pojava žutice nije toliko česta. Često se zaraženost slučajno otkrije pretragom krvi na markere hepatitisa.

Rizik kroniciteta

Kod otprilike 60-80% pacijenata vlastiti se imunološki sustav ne uspijeva uspješno boriti protiv virusa te on prelazi u kroničnu fazu. Kod ostalih 20-40% pacijenata dolazi do samoizliječenja.

Posljedice

Kao posljedica kronične upale kod otprilike 30% pacijenata se razvije narednih godina ciroza jetre. Razvoju ciroze doprinosi infekcija u starijoj životnoj dobi (preko 40 godina), dodatna infekcija virusom hepatitisa B kao i istovremeno uživanje alkohola. Pored toga povećava se rizik za razvoj hepatocelularnog karcinoma.

Profilaksa

Nespecifične mjere sprječavanja i suzbijanja infekcije jednake su kao za hepatitis B, s posebnim naglaskom na mjere sprječavanja ovisnosti i sprječavanja infekcije kod osoba koje intravenski injiciraju droge.

Liječenje

Liječenje je efikasno. Terapija novim vrstama lijekova dovodi do gotovo 100 %-tnog izliječenja.

Prognoza

Na temelju podataka o seroprevalenciji anti-HCV protutijela u različitim podskupinama stanovništva procjena je da je u Hrvatskoj oko 40 000 stanovnika kronično zaraženo virusom hepatitisa C. Budući da ne postoji zasad cjepivo, preporuka je učestalo testiranje krvi na prisustvo C virusa te liječenje svih onih kojima je liječenje indicirano sada dostupnim efikasnim lijekovima.

Darko Radiček, dr.med., spec.epidemiologije

Objavljeno: 25.7.2017.