Infekcije povezane sa zdravstvenom skrbi ili bolničke infekcije predstavljaju veliki problem u cijelom svijetu, čak 5-10% svih hospitaliziranih bolesnika dobije takvu infekciju tijekom liječenja. Još od vremena I. P. Semelweissa poznato je da su ruke najvažniji pojedinačni činitelj koji može utjecati  na broj bolničkih  infekcija.

Infekcije mogu biti uzrokovane mikroorganizmima koji su prisutni na bolesnikovoj koži i sluznicama (endogeni), ili onima prenesenim od druge osobe ili iz okoline (egzogeni).

Na cijeloj površini kože, pa tako i na rukama, nalaze se mikroorganizmi koji su njezini stalni stanovnici. Oni imaju važnu ulogu u zaštiti od patogenih mikroorganizama koji mogu izazvati bolest. Mikroorganizme koje povremeno nalazimo na koži nazivamo tranzitornom mikroflorom ili prolaznom florom i one  mogu izazvati infekcije kože i potkožja, a kroz rane ili oštećenja kože mogu prodrijeti i u krv.

Često su i sami bolesnici izvor mikroorganizama, a ruke su u većini slučajeva sredstvo njihova prijenosa. Općenito, prenose se s jednog bolesnika na drugog, s jednog mjesta na tijelu na drugo ili iz okoline na bolesnika i obrnuto.

Infekcije povezane sa zdravstvenom skrbi ugrožavaju zdravlje bolesnika, produžuju boravak bolesnika u zdravstvenim ustanovama te znatno utječu na troškove zdravstvene skrbi.

Poseban su problem  bakterije koje su otporne na antibiotike kao što je rezistentni Staphylococcus aureus (MRSA), enterobakterije koje proizvode enzime koji razaraju penicilinske antibiotike (ESBL), a u zadnjih su desetak godina i  enterobakterije (Escherichia coli, Klebsiella pneumoniae, Enterobacter spp. i dr.) počeleproizvoditi i druge enzime kojima razaraju rezervne antibiotike  kao što su karbapenemi. Bakterije, također, imaju i druge vrste mehanizama otpornosti na antibiotike pa se tako u zdravstvenim ustanovama mogu naći  bakterije otporne na gotovo sve antibiotike Infekcije ovim multirezistentnim i panrezistentnim bakterijama teško se liječe.            

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) prepoznala je taj problem i prišla izradi Smjernica za higijenu ruku u zdravstvenim ustanovama, kojih je svrha smanjenje broja infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi koje se prenose rukama zdravstvenih djelatnika. Smjernice su namijenjene svim  zdravstvenim i nezdravstvenim djelatnicima zdravstvenih ustanova koji dolaze u izravan dodir s bolesnicima. U Hrvatskoj je također Interdisciplinarni tim stručnjaka načinio Smjernice koje obuhvaćaju preporuke za indikacije za higijenu ruku, tehniku higijene ruku, kiruršku pripremu ruku, odabir sredstava za higijenu ruku, njegu kože, nokte, upotrebu rukavica, higijenu ruku bolesnika i posjetilaca, ulogu edukacije, ulogu zdravstvene ustanove. Dužnost je svih zdravstvenih djelatnika pridržavati se ovih smjernica.

U bolničkim uvjetima ruke je potrebno prati ili dezinficirati prije doticaja bolesnika, prije aseptičkih zahvata, nakon izlaganja tjelesnim tekućinama, nakon dodira s bolesnikom i stvarima iz njegove bliže okoline („mojih pet trenutaka za higijenu ruku“).

Postupak  pranja ruku

… uz preduvjet da na rukama nema nakita, te da su nokti podrezani u visini jagodica bez laka ili gela, a ručni zglob bez nakita i ručnog sata.

• Ruke namočiti u tekućoj vodi.


• Nasapunati ruke tekućim sapunom i trljati cjelokupnu površinu ruku tridesetak sekundi propisanom tehnikom kojom su obuhvaćeni svi dijelovi ruku.


• Isprati cjelokupnu površinu kože ruku tekućom, toplom vodom.


• Obrisati ruke, papirnatim ručnikom


• Slavinu treba zatvoriti papirnatim ručnikom, izbjegavajući pritom kontakt oprane kože s njom.


• Upotrijebljeni papirnati ručnik baciti u koš.

Najdjelotvorniji način za osiguranje optimalne higijene ruku je korištenje alkoholnog pripravka za utrljavanje. Cilj utrljavanja alkoholnog pripravka u kožu ruku (tridesetak sekundi) je smanjiti broj mikroorganizama na koži na najmanju moguću mjeru.

Ako su ruke izrazito (vidljivo) nečiste ili kontaminirane organskim materijalima, pranje ipak ima prednost pred utrljavanjem alkoholnim pripravkom.

Prednosti utrljavanja alkoholnog dezinficijensa su:

• eliminacija većine mikroorganizama (uključujući viruse)


• kratko vrijeme potrebno za utrljavanje (30 sekundi)


• dostupnost proizvoda na mjestu njege


• dobra podnošljivost kože na alkoholni pripravak


• nema potrebe za bilo kakvom posebnom infrastrukturom (vodovodna mreža, umivaonik, sapun, ručnik)

Dva do tri puta tijekom radnog vremena potrebno je na ruke nanijeti zaštitnu kremu  kako bi bile zaštićene od kontaktnog dermatitisa, iritacije i isušivanja.

Higijena ruku u središtu je standardnih mjera opreza i neosporno je najdjelotvornija mjera kontrole infekcija. Zato nije naodmet zapamtiti: ruke nisu čiste ako i nisu vidljivo nečiste. Imati čiste ruke znači ruke slobodne od štetnih mikroorganizama.

Svjetske zdravstvene organizacije proglasila je 5. svibnja „Međunarodnim danom higijene ruku zdravstvenih djelatnika“, a cijelu 2017. godinu WHO poziva  u borbu protiv otpornosti na antibiotike u kontekstu higijene ruku, prevencije i kontrole zaraze.

Referalni centar za kontrolu infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi MZRH je kao i svake godine 5. svibnja organizirao simpozij pod nazivom: „Simpozij u povodu obilježavanja međunarodnog dana higijene ruku“.