O tigrastom komarcu

Azijski tigrasti komarac (Aedes albopictus) je invazivna vrsta komarca koja izvorno potječe iz tropskih šuma jugoistočne Azije. Geografski se najviše raširio u posljednja tri desetljeća. U Europi se prvi puta njegova pojava evidentirala u Albaniji 1979. godine, a do 1990. godine, kada se pojavio u Italiji, nije zabilježen ni u jednoj drugoj europskoj državi. U Hrvatskoj je prvi puta zabilježen 2004. godine u Zagrebu. Do globalne ekspanzije vrste došlo je zbog ljudskih aktivnosti, prometa i trgovine, a često se spominje transport rabljenih guma i biljke „lucky bamboo“ poznate kao bambus. U podlozi uspješnosti brzog geografskog širenja ove vrste stoji nekoliko čimbenika, a to su prilagodljivost novim uvjetima u okolišu, otpornost jajašca na isušivanje i hladnoću, kompetitivno ponašanje odraslih jedinki, nedostatak nadzora nad njegovim širenjem te neredovita dezinsekcija. Također, agresivan je i prema drugim vrstama komaraca, pa tako istiskuje domicilne vrste komaraca.

Odrasle jedinke tigrastog komarca su srednje velike, do 10 milimetara, a mužjaci su obično manji od ženki. Imaju karakterističan izgled, prekriveni su crnim sjajnim ljuskama i srebrno-bijelim ljuskama na člancima nogu i pipalima. Na stražnjem dijelu prsa nalazi se bijela pruga te nakupine bijelih ljuskica. Ženka polaže jajašca pojedinačno, obično iznad vode na tamne, grube i okomite površine. Iz jajašca se razvije ličinka čija brzina razvoja ovisi o uvjetima u okolišu, odnosno o temperaturi i količini hranjivih tvari u vodi, a može trajati od tri do osam tjedana. Tigrasti komarac je komarac umjetnih legla; njegova legla uključuju gume, bačve, posude sa kišnicom i slično, pri čemu mu je potrebna minimalna količina vode. Polaganju jajašaca pogoduje voda koja sadrži lišće ili travu. Hrani se krvlju ljudi, domaćih i divljih životinja, reptila, ptica i vodozemaca. Ženke komarca bodu uglavnom na otvorenom, tijekom cijelog dana, rjeđe noću. Od izlijeganja do prvog krvnog obroka obično prođe interval od 2 do 3 dana, a između dva polijeganja jajašaca oko 5 dana. Poznati su kao slabiji letači, lete do 200 metara, pa se i zadržavaju u blizini mjesta na kojima su se izlegli. Period pojave ove vrste traje od početka travnja sve do kraja listopada.

Sa zdravstvenog stajališta tigrasti komarac je važan zbog sposobnosti prenošenja različitih uzročnika bolesti. Prijenosnik je Chikungunya i Dengue virusa, a smatra se da je mogući prijenosnik još niza arbovirusa poput virusa zapadnog Nila, žute groznice, japanskog encefalitisa i drugih uzročnika bolesti. Eksperimentalno može prenijeti i Zika virus. U Europi su zabilježene autohtone epidemije Chikungunya groznice u Italiji 2007. godine, u  Francuskoj 2010. godine., te Dengue u Francuskoj i Hrvatskoj na Pelješcu 2010. godine. Pojava ovih bolesti u navedenim zemljama, ukazuje na značajnu potrebu za praćenjem vektora koji ih prenose.

Monitoring komaraca

Prvi korak u učinkovitom suzbijanju tigrastog komarca obuhvaća sljedeće aktivnosti: otkrivanje legla, uzorkovanje i prosudba brojnosti populacije te njihovo suzbijanje. Zavod za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije uključio se u provedbu programa nacionalnog sustava praćenja invazivnih vrsta komaraca. Cilj je provedba monitoringa komaraca na području Republike Hrvatske te objedinjavanje podataka o vrsti i raširenosti komaraca u nacionalnu bazu koja će se koristiti pri izradi procjene rizika za vektorske zarazne bolesti. Zavod za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije započeo je s provedbom praćenja početkom srpnja 2016. godine. Uzorkovanje se provodilo kontinuirano na području županije do listopada te se u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Istarske županije u Puli vršila determinacija komaraca.

Praćenje tigrastog komarca provodi se prema Smjernicama za nadzor i praćenje invazivnih vrsta komaraca u Europi (Guidelines for the surveillance of invasive mosquitoes in Europe, ECDC, kolovoz 2012.). Za tu namjenu koriste se ovipozicijske klopke, odnosno klopke kojima se prikupljaju jajašca komaraca. Tigrasti komarac polaže jajašca u tamne PVC posude volumena oko 0,5 litara djelomično napunjene vodom u kojima se nalaze lesonitne daščice koje su s jedne strane hrapave. Ženke tigrastog komarca polažu jajašca u utore lesonitne daščice koja je kapilarno vlažna od vode koja se nalazi u klopki. Jajašca su crna i ovalna, veličine oko 0,5 milimetara. Ukoliko je klopka izložena dulje vrijeme, na daščici se mogu naći otvoreni šuplji omoti jajašaca, a u vodi ličinke tigrastog komarca. Ovipozicijske klopke su izložene na više lokacija diljem županije kako bi se registrirale već postojeće jedinke, a naročito tek pristigle jedinke koje se još nisu razmnožile. Odabrane su lokacije koje predstavljaju potencijalna mjesta ulaska komarca u naše podneblje: vulkanizerske radnje, benzinske postaje, carina, gradska groblja te okućnice privatnih kuća uz magistralnu cestu. Na svim odabranim lokacijama klopke su postavljene na tri mikrolokacije udaljene nekoliko desetaka metara kako bi što lakše dokazali prisutnost tigrastog komarca. Same mikrolokacija su sjenovita mjesta, na tlu u vegetaciji ili pričvršćena na drvo do visine 0,5 metara te omogućuju slobodan pristup komaraca klopki. Prebrojavanjem jajašaca na lesonitnoj daščici unutar klopke može se kvantificirati brojnost tigrastog komarca na određenom području.

Prvi rezultati monitoringa

Monitoring je potvrdio da tigrastog komarca ima i u Koprivničko-križevačkoj županiji što je bilo za očekivati obzirom na višegodišnju prisutnost na području Republike Hrvatske, te prisutnost u okolnim županijama. Prema prvim rezultatima može se zaključiti da se vjerojatno radi o sporadičnom unosu tigrastog komarca, a ne o stabilnoj populaciji obzirom da niti na jednoj lokaciji nije zabilježena kontinuirana pojava ove vrste. Situacija će se nastaviti kontinuirano pratiti putem nacionalnog monitoringa i shodno tome reagirati.

Edukacija stanovništva

Uz redovito provođenje preventivnih i obaveznih mjera dezinsekcije koje su obavezne provoditi jedinice lokalne samouprave, smanjenju broja komaraca doprinosi i svaki pojedinac. Edukacijom građana potiče se poduzimanje lako izvedivih preventivnih mjera. Tako je uz  monitoring komaraca organizirana i podjela tiskanih edukativnih materijala na terenu, letaka i plakata, objava edukativnih materijala na internetskim stanicama te informiranje putem ostalih lokalnih medija. Posebno je obraćena pozornost na edukaciju osoba na mjestima s pozitivnim nalazom, primjerice davanjem osnovnih naputaka za asanacijsko-sanitacijske mjere. Cilj je senzibilizacija javnosti i pojedinaca za preventivne aktivnosti i uključivanje u borbu protiv komaraca. Odgovornim ponašanjem, npr. u smislu pražnjena vode iz kanti u dvorištu, različitih posuda za cvijeće, vaza na groblju, adekvatnim odlaganjem starih guma i sl. doprinosimo smanjenju broja mjesta za razvoj komaraca.

Zaključak

Tigrasti komarac je ove godine po prvi puta službeno registriran u Koprivničko-križevačkoj županiji. Budući da se radi o štetniku od javnozdravstvenog interesa, od velike je važnosti redovito praćenje mjesta njegovog pojavljivanja i pravovremeno reagiranje na pozitivne nalaze. Registriranje jajašaca tigrastog komarca odmah po njegovom dolasku na određeno područje omogućuje usporavanje odnosno zaustavljanje njegovog širenja na tom prostoru.