Glavna skupština UN-a 1987. godine proglasila je 26. lipnja Međunarodnim danom borbe protiv zlouporabe droga i nezakonite trgovine drogama, kao izraz svoje odlučnosti u jačanju djelovanja i suradnje, a u cilju postizanja međunarodnog društva bez droga. Aktivnosti kojima se obilježava ovaj dan imaju za cilj dodatno osvijestiti građane, posebno mlade, na problem raširenosti zlouporabe opojnih droga i poziva sve da se zajedničkim snagama suprotstavimo ovom ozbiljnom problemu današnjice.
Tema 2015. : Lets Develop - Our Lives -Our Communities - Our Identities - Without Drugs
Opća skupština prepoznala je da unatoč kontinuiranim i pojačanim naporima koje ulaže međunarodna zajednica, problem droge na svjetskoj razini i dalje predstavlja ozbiljnu prijetnju za javno zdravstvo, sigurnost i dobrobit čovječanstva, osobito kod mlađe populacije, te za nacionalnu sigurnost i suverenitet država, potkopavajući socio-ekonomsku i političku stabilnost i održivi razvoj. Sve navedeno predstavlja poticaj da se i dalje nastavi rad na suzbijanju zlouporabe droga na međunarodnoj razini, u smislu osvješćivanja vlada brojnih zemalja kako bi omogućile što veću financijsku i političku podršku s ciljem nastavljanja, širenja i jačanja borbe protiv ove najveće pošasti 21. stoljeća.
Europsko izvješće o drogama 2015.
U Hrvatskom saboru 11. lipnja ove godine predstavljeno je „Europsko izvješće o drogama 2015.“ (podaci za 2013.) Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama. Radi se o najvažnijoj godišnjoj publikaciji ove europske agencije koja donosi najnovije podatke i komentare o stanju problema droga u 28 zemalja članica Europske Unije, Norveškoj i Turskoj. Poseban naglasak stavljen je na usporedbu stanja i najnovijih trendova zlouporabe droga u Republici Hrvatskoj u odnosu na Europsku uniju. Izražena je zabrinutost zbog tempa pojavljivanja novih psihoaktivnih tvari na području EU. Svakog tjedna na europskom tržištu pronađu se dvije nove vrste droga. U EU Sustav ranog upozoravanja prijavljena je tijekom 2014. godine sveukupno 101 nova tvar (porast s 81 tvari u 2013.), a nadzire se ukupno više od 450 tvari, više od polovice otkrivene su samo u posljednje tri godine.
Kanabis je i dalje najčešće konzumirana ilegalna droga u Europi; oko 19,3 milijuna odraslih osoba, odnosno 23,3% osoba starosti od 16 do 64 godine navode da su je konzumirali u protekloj godini, a od toga je 14,6 milijuna maloljetnika i mlađih odraslih osoba (15 do 34 godina starosti). Procjenjuje se da ga oko 1% svih odraslih osoba koristi svakodnevno ili gotovo svakodnevno. U 2013. godini zabilježeno je 671.000 zapljena u EU-u. Na kanabis otpada najveći broj prekršaja povezanih uz droge.
Korištenje heroina i drugih opioida relativno je rijetko i smanjuje se - smatra se da trenutno u EU živi oko 1,3 milijuna korisnika. Međutim, broj tih korisnika je velik kad se gleda smrtnost i trošak liječenja. U 2013. godini 175.000 korisnika tražilo je pomoć - što je polovica manje korisnika nego ranijih godina koji su u prosjeku pet godina stariji.
Kokain je i dalje najčešće upotrebljavan ilegalni stimulans u Europi. 4,6% ispitanih priznalo je da je koristilo kokain makar jednom. U 2013. godini zabilježeno je oko 78.000 zapljena - ukupno 63 tone te droge na EU tržištu.
Nakon određenog razdoblja u kojem su tablete prodavane kao ecstasy među korisnicima bile na glasu kao proizvodi loše kvalitete, sada je MDMA visoke čistoće u prahu i tabletama sve dostupniji. Oko 3,6% odraslih osoba probalo je ecstasy jednom u životu.
Amfetamini se proizvode u Europi za domaće tržište, iako se proizvode i za izvoz, a probalo ih je 3,5% osoba.
Najvažnija poruka ovogodišnje analize stanja droga u Europi je da postoji potreba za kontinuiranim pomnim praćenjem problema povezanih s već poznatim drogama i obrascima njihove uporabe, ali se u isto vrijeme trebaju razvijati i odgovori na nove prijetnje i izazove. Jedan od načina na koji se to može postići je jačanje suradnje među zemljama članicama EU, u svrhu postizanja maksimalnog učinka kroz razmjenu iskustava, zajednički rad i bolju koordinaciju njihovih akcija. Politički okvir za takvo djelovanje osigurava EU strategija za droge i prateći akcijski planovi.
(Izvor: Europsko izvješće o drogama 2015.)
Trend zlouporabe droga i vrste droga i ovisnosti u Koprivničko-križevačkoj županiji
U 2014. godini u Centru za zaštitu mentalnog zdravlja i prevenciju ovisnosti liječilo se 55 osoba zbog zloupotrebe psihoaktivnih droga, 22 zbog opijata i 33 zbog ostalih droga. Podaci pokazuju stabilnost u broju osoba liječenih zbog opijata. Već nekoliko godina u Centru imamo jednak broj od 20-tak osoba liječenih zbog opijata i uglavnom su svi na supstitucijskoj terapiji (metadon/buprenorfin). Broj liječenih osoba zbog zlouporabe ostalih droga ostao je na razini prošle godine. Od ostalih droga najzastupljenija je i dalje marihuana, a imamo još zluporabu amfetamina i sintetičkih kanabinoida. Anketnim istraživanjem kod prvih i završnih razreda srednje škole pratimo raširenost problema uzimanja sredstava ovisnosti među srednjoškolcima. Podatci objavljeni u Stanje i trendovi zlouporabe sredstava ovisnosti među srednjoškolcima Koprivničko-križevačke županije - komparativna studija 2002., 2007., 2012. Iz podataka izdvajamo kako je konzumiranje droga među srednjoškolcima nisko i u padu. Godine 2012. je 14,6% učenika srednjih škola konzumiralo neku drogu. Najčešće se konzumira marihuana, ali je u porastu konzumiranje sintetičkih droga (sintetičkih kanabinoda).
